Prema zvaničnim podacima, BiH je svoje građane dosad zadužila 7,5 milijardi KM, što znači preko 2.000 KM po stanovniku, a ove kredite ćemo, kako kažu stručnjaci, otplaćivati narednih 30, a po svemu sudeći, i više godina.
Samo ove godine BiH mora da vrati oko 800 miliona maraka spoljnog duga. Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kaže da ovi krediti uglavnom odu na pokrivanje budžetskog deficita, plate i druge troškove prekobrojne administracije, te produžavanje agonije javnih preduzeća koja su neodrživa, piše "Euro Blic".
"Kratkoročnu korist imaju zaposleni u javnom sektoru i korisnici socijalne pomoći, različitih naknada, penzija...Dugoročno, ipak ćemo da trpimo negative posljedice, jer se teret vraćanja dugova uvijek prebacuje na same građane", naglasio je Gavran.
On je dodao da bi bili korisni tek oni krediti koje bi država uzimala za održive i društveno korisne projekte, poput infrastrukturalnih ulaganja s javnim planovima otplate iz vlastitih prihoda.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske, kaže da svakim novim zaduženjem samo odlažu problemi sa kojima će se BiH kad tad suočiti.
"Bilo bi bolje da se nismo zaduživali kod Međunarodnog monetarnog fonda, kao i da nismo imali ogroman novac od privatizacije i povećanja poreza na dodatnu vrijednost. Sve to nas je ujuljkalo da ne provedemo reforme i rezove koji su neminovni", istakao je Grabovac.
S druge strane, rodbina iz inostranstva nam godišnje u prosjeku pošalje između tri i četiri milijarde maraka koje se uglavnom troše na finansiranje osnovnih životnih potreba. Bilo bi korisnije da se taj novac uz podršku nadležnih usmjeri u osnivanje preduzeća, savjetuju oni kod kojih se najviše zadužujemo.
Elen Glodštajn, direktorka Svjetske banke za jugoistok Evrope, nedovno je izjavila da BiH ne živi od novca Svjetske banke i MMF-a nego na znoju svojih građana.
"Ta bi pomoć mogla biti mnogo uspješnija kada bi se novac investirao u nova radna mjesta, a ne davao u socijalne svrhe", kazala je ona.
"Kratkoročnu korist imaju zaposleni u javnom sektoru i korisnici socijalne pomoći, različitih naknada, penzija...Dugoročno, ipak ćemo da trpimo negative posljedice, jer se teret vraćanja dugova uvijek prebacuje na same građane", naglasio je Gavran.
On je dodao da bi bili korisni tek oni krediti koje bi država uzimala za održive i društveno korisne projekte, poput infrastrukturalnih ulaganja s javnim planovima otplate iz vlastitih prihoda.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske, kaže da svakim novim zaduženjem samo odlažu problemi sa kojima će se BiH kad tad suočiti.
"Bilo bi bolje da se nismo zaduživali kod Međunarodnog monetarnog fonda, kao i da nismo imali ogroman novac od privatizacije i povećanja poreza na dodatnu vrijednost. Sve to nas je ujuljkalo da ne provedemo reforme i rezove koji su neminovni", istakao je Grabovac.
S druge strane, rodbina iz inostranstva nam godišnje u prosjeku pošalje između tri i četiri milijarde maraka koje se uglavnom troše na finansiranje osnovnih životnih potreba. Bilo bi korisnije da se taj novac uz podršku nadležnih usmjeri u osnivanje preduzeća, savjetuju oni kod kojih se najviše zadužujemo.
Elen Glodštajn, direktorka Svjetske banke za jugoistok Evrope, nedovno je izjavila da BiH ne živi od novca Svjetske banke i MMF-a nego na znoju svojih građana.
"Ta bi pomoć mogla biti mnogo uspješnija kada bi se novac investirao u nova radna mjesta, a ne davao u socijalne svrhe", kazala je ona.
