Dodik: Cinična i arogantna presuda Karadžiću

Autor:

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžića prilično arogantna i cinična i dio ravnanja računa među ranijim presudama Haškog tribunala.

0
A- A A+
milorad dodik Foto: Jovanka Nikolić, Srna


Dodik je istakao da je misija Haškog tribunala bila da obezbijedi pomirenje, ali da je sada došlo do toga da je ono još neizvjesnije i gotovo nemoguće.

On je istakao da Republika Srpska već dugo nema povjerenja u Haški tribunal, a potvrda toga jeste i kazna doživotnog zatvora za prvog predsjednika Republike Srpske.

"Mnogi na ovim prostorima su mislili, kada je formiran Haški tribunal, da će biti osigurano neko povjerenje autoritetom onih koji su ga formirali. Vremenom je to izgubljeno jer se ovaj tribunal u značajnom obimu bavio selektivnim pristupom", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da većina ljudi u Republici Srpskoj nije očekivala ništa drugačije od prvostepene presude, moguće samo gore.

"Boli nepravda jer je nemoguće da o Karadžiću i njegovom navodnom zločinu priča Naser Orić (ratni komandant muslimanskih snaga u Srebrenici) koji je počinio ubistva i zločine. Na to nisu reagovali pravosuđe BiH i Haški tribunal, a dolazi se do situacije da se sudi Karadžiću kome niko nije dokazao da je naredio, učestvovao u ubistvima i bio prisutan za vrijeme ubistava", podsjetio je Dodik.

On je naveo da je suđeno Karadžiću, a za stradanja Srba u Hrvatskoj i od muslimanskih snaga niko od njihovih funkcionera nije odgovarao.

"Zato ostaje velika jama međunarodne pravde. Stvorena je priča o navodnoj žrtvi i zločincu, a za Srbe je bila predviđena ova druga strana. Za ubistva počinjena nad Srbima, a bilo ih je mnogo, pa i u Srebrenici, nije bilo presuda", naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, logično je što je nakon svega izgubljeno povjerenje u Haški tribunal.

"Suočeni smo ovdje sa činjenicom da je izrečena presuda. Ona ne zadire u Republiku Srpsku i svaku priču takve vrste odbacujem", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o presudi Karadžiću, nedopustiva jer pokušava da Srpskoj lijepi etiketu koju ne zaslužuje.

"Njegova izjava će otežati naše razgovore na političkom nivou. Ne može da bude genocidna Republika Srpska, a da ne bude genocidna BiH. On je izabrao tu vrstu kvalifikacije što je nepotrebno, a izašao je čak i izvan onoga što jeste presuda i pokušao da sve Srbe optuži. To je meni jasna poruka i prema tome ću se odnositi onako kako mislim da treba", ističe Dodik.

On je podsjetio da je Republika Srpska legitiman dio političkog sistema u BiH i da je nepodnošljivo raditi sa ljudima koji na loš način misle o Srbima i Srpskoj.

"Republika Srpska nastavlja da živi i pozivam sve ljude na mirno ponašanje i da se borimo za naša prava. Jačanje Republike Srpske je zadatak svih nas i moramo pokazati da nije onako kako je presuđivano", naveo je Dodik.

On je ocijenio da je nepravda počinjena jer nisu isto tretirani zločini.

"Nepravda je da se samo sudi srpskim političarima. Čitavo političko rukovodstvo Srpske i Srbije bilo je u Haškom tribunalu, a drugi nisu. Kada je umro Alija Izetbegović saznali smo da je protiv njega vođen postupak u Hagu, a postavljalo se pitanje šta ste čekali", podsjetio je Dodik.

On je naveo da je i ono malo povjerenja u BiH izgubljeno nakon današnjih ocjena Komšića i SDA.

"To nam nalaže potpuni oprez. Njima je potrebo da sve prošire globalno. Nigdje nema da je Srpska genocidna, samo se drzne Komšić da to kaže. To je uvreda za Srpsku, s njim ću to raščistiti i to ću govoriti u vremenu koji dolazi", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Haški tribunal BiH doveo u nemoguću situaciju i umjesto da je obezbijedio povjerenje, urađeno je suprotno.  

Bošnjački političari zadovoljni presudom

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je jasno da je postojala politička matrica i da se pokušava pravosudnim odlukama ili presudama popuniti politički prostor da bi se sve zapakovalo u priču koja se uklapa u političku priču crno-bijelog konteksta u kojoj su jedni krivi i agresori, a drugi žrtve.

"Izuzetak je presuda koja se odnosila na Hrvatsku gdje su proglašeni agresorom i da su djelovali na stranoj teritoriji. Možda i reakcije koje se mogu čuti iz Hrvatske imaju za cilj da se zaboravi na takav prethodni događaj i kvalifikaciju koja je data", ocijenila je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše hašku presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Ona je podsjetila da je prije nekoliko dana rekla da nema posebna očekivanja.

"Poučeni onim što se dešavalo u prethodnom periodu i na osnovu iskustva koje smo imali, prateći čitav slijed događaja kada je riječ o sudovanju Haškog tribunala, mogli smo da izvedemo zaključak da će se desiti nešto poput ovakve presude kakvu smo danas imali priliku da čujemo", kaže Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ishod suđenja Karadžiću se mogao pretpostaviti s obzirom na to da se iz onoga što se dešavalo godinama moglo vidjeti da postoji selektivni pristup pravdi i da je postojao politički koncept puno prije nego što je krenulo sudovanje i prije nego što su se ljudi našli tamo da odgovaraju za određena djela ili na osnovu sumnji koje su postojale.

"Imali smo tipski odnos i, kada je u pitanju srpski narod, teške presude, a kada je riječ o pripadnici drugih naroda oslobađajuće presude. Tako da danas kao činjenično stanje imamo situaciju da neki za koje postoje dokazi da su vadili oči, ubijali djecu ili klali, a nemate nikakvu presudu i da su to slobodni ljudi. Da stvar bude gora oslobađani su u Hagu, a potom i pred domaćim pravosuđem na nivou BiH", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, sudovanjem nije postignuto ono što je trebalo da bude i nismo bliži jedni drugima unutar BiH.

"Taj selektivni pristup nas je sigurno odmakao jedne od drugih, postoji mnogo upitnika i obični ljudi ne mogu da razumiju ovakvu politiku. Ove presude možda služe kao potvrda ili izgovor za neke druge radnje koje su se dešavale ovdje. Znamo da smo bombardovani, da su nas tukli na razne načine, da nije ispoštovana procedura i da nisu dobijane saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Bilo je mnogo dešavanja tokom rata, političkih pritisaka nakon rata i izgleda da ovo treba da služi kao opravdanje za sve to što je podrazumijevao odnos prema jednom eksperimentu jer je BiH jeste postavljena kao esksperiment", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, druge političke političke implikacije po Republiku Srpsku ne postoje i ne mogu da postoje.

"Ako i postoji određena krivica ona se indivdualno dodjeljuje i utvrđuje prema pojedincima i nipošto se ne odnosi na cijelu Srpsku i na ono što je prošlost, sadašnjost, a posebno budućnost Republike Srpske. Ali postoji gorak ukus i nepovjerenje koje je prema sudovanju opravdano postojalo i ranije", istakla je Cvijanovićeva.

Incko: Nema loših naroda, samo loših pojedinaca

Ona je podsjetila da su se godinama unazad dešavale razne stvari u sudovima kao što su proceduralne greške, nestajanje dokaza, pritisci na pojedine svjedoke koji su potom mijenjali iskaze i da su im to predočili ljudi koji su bili u sudnicama i branili optužene.

"Sve to nas je vremenom dovelo u situaciju da postoji opšte nepovjerenje, a pogotovo potvrdilo je našu tezu o selektivnom pristupu pravdi. Nema tu pravde i pravičnosti. Da to postoji onda bi tretman bio isti za sve koji su počinioci bez obzira na to iz kojeg naroda dolaze. Nipošto nikada ne bih htjela da opravdam bilo kakav zločin, već samo govorim da zločin ima ime i prezime i sankcija mora da se dodijeli svakome bez obzira iz kojeg naroda dolazi", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ovdje to nije bio slučaj, već se tipski išlo na presuđivanje onih koji pripadaju politici ili vojnoj strukturi iz reda Srba, a oni drugi koji su bili iz politike ili vojnih struktura drugih su oslobađani. 

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu izrekao je danas prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću drugostepenu presudu kojom ga je osudio na kaznu doživotnog zatvora.

Drugostepena presuda izrečena je nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu, kojom ga je 2016. godine Haški tribunal osudio na 40 godina zatvora.

Ostale vijesti