Pomjeranje sata na zimsko računanje vremena ove godine dešava se u noći između subote 30. i nedjelje 31. oktobra, u tri sata poslije ponoći.
Prelazak na zimsko računanje vremena događa se posljednjeg vikenda svakog oktobra, i tada je potrebno da kazaljke vratite jedan sat unazad, sa 3 na 2 sata. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu 2021. godine, kada slijedi ljetnje računanje vremena i časovnik se pomjera unaprijed.
Vrlo je moguće će ovo biti jedno od posljednjih pomjeranja kazaljki jer je odbor Evropskog parlamenta izglasao da se 2021. ukine pomjeranje sata koje se decenijama događa dva puta godišnje - u martu i oktobru.
Pitanje promjene vremena, odnosno pomjeranja sata u Evropi traju duže od 100 godina. Mada je već najavljivano posljednje pomjeranje sata to se nije dogodilo, a konačno rješenje situacije desiće se naredne godine.
Zbog čega može da škodi
U naučnim krugovima puno se raspravljalo o pomjeranju sata tokom 20. vijeka. Iako je glavna prednost tvrdnja da se takvom promjenom štedi energija, ljekari upozoravaju da loše utiče na sveukupno zdravlje ljudi i životinja, pa se tako javljaju glavobolja i nesanica.
Uzrok tome je što se naš biološki časovnik prilagođava svjetlosti, pa tako određuje da li smo pospani ili ne, a najveći problem imaju oni koji su budni ili rade noću.
Neka naučna istraživanja imaju zabrinjavajuće rezultate, na primjer jedno istraživanje je pokazalo da se ljudsko tijelo nikada ne navikne na promjenu sata jer je ona vještačka tvorevina, što za posljedicu ima trajno podizanje nivoa hormona stresa, kortizola, u krvi.
Zimsko računanje vremena je standard
Evropska javnost se još 2017. godine zalagala za posljednje pomjeranje sata i ukidanje ljetnjeg, odnosno zimskog vremena. Međutim, sljedeće godine Evropska komisija je konsultovala građane Evropske unije i utvrdila da je 84 odsto ljudi za ukidanje sezonskog vremena, ali je čitava stvar još u proceduri.
Evropski parlament je prihvatio ukidanje sezonskog vremena 26. marta prošle godine, što bi značilo da odluka može da počne da se primjenjuje tek 2021. Zimsko vrijeme je u stvari standardno, dok je privremeni prelazak na ljetnje računanje vremena uveden 1916. u Njemačkoj i u državama koje su bile njene saveznice u Prvom svjetskom ratu.
Kako je nastala ideja?
O različitom računanju vremena zimi i ljeti razmišljalo se duže vrijeme kroz istoriju. Začetnikom te ideje smatra se američki osnivač Bendžamin Frenklin, koji je smatrao da pomjeranjem sata može bolje da se iskoristi ljetnji sunčani period.
Pristalica takve ideje bio je i britanski građevinac Vilijam Vilet, koji je 1907. izdao pamflet "Trošenje dnevne svjetlosti" u kojem je predlagao pomjeranje sata za 80 minuta unaprijed u aprilu, čime bi se uštedjelo na troškovima struje i što bi učinilo ljude produktivnijim.
Vilet se nekoliko puta zalagao da ovaj prijedlog uđe u britanski Parlament, a godinu dana nakon njegove smrti dogodilo se prvo pomjeranje kazaljki.
Gdje ova praksa ne važi
Nakon završetka rata neke zemlje su odbacile ovu praksu prije svega zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvu. Neke države ni danas ne pomjeraju satove kao što su Japan, Ekvador, Island i neke države u SAD. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina takođe su ukinule ovu praksu.
(MONDO)
