Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH.
Prijedlogom zakona određen je podjednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za pravoslavce, katolike, muslimane, pripadnike jevrejske i svih ostalih vjera u BiH.
Iz Savjeta ministara BiH saopšteno je da zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, preduzećima i svim drugim oblicima organizovanja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH, prema ovom zakonu, trebalo bi da imaju pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.
Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs, za katolike - Bogojavljenje, Tijelovo, Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa, Svi sveti i Božić, za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda, dok su neradni dani za pripadnike jevrejske vjere Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja).
Prihvaćena je sugestija ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u BiH Mirka Šarovića da Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt svoje zakone o praznicima usklade sa ovim zakonom, a da, prema svojim potrebama i specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane u entitetu, odnosno Brčko distriktu i odrediti prava u vezi sa odsustvovanjem sa posla u te dane.
Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH sa izmjenama koje su predložene na samoj sjednici.
Ovim ugovorom BiH i Islamska zajednica u BiH potvrđuju da su, svaka u svom području, nezavisne i samostalne, obavezujući se da će u međusobnim odnosima poštovati to načelo, te da će sarađivati radi cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka, kao i unapređenja opšteg dobra.
Osnovnim ugovorom želi se obezbijediti jednoobrazan pravni okvir u kojem će sve crkve i vjerske zajednice u BiH djelovati i biti izjednačene u pravima i obavezama bez ikakve diskiminacije.
Ranije su zaključeni Osnovni ugovor između BiH i Svete Stolice i Dodatni protokol, te Osnovni ugovor između BiH i Srpske pravoslavne crkve.