Pored skromnog izbora i vozila koja čine svega dva odsto ukupne ponude na oglasima, kupce jeftinih automobila odmah po preuzimanju ključeva očekuju neplanirani troškovi od nekoliko stotina evra.
Ponuda polovnih automobila po cijeni od 1.000 evra je skromna, a ako se odlučite za kupovinu vozila u tom cjenovnom rangu, potrebno je izdvojiti još najmanje 300 do 400 evra za popravke, izjavio je Petar Veličković sa sajta "Polovni automobili" za RTS.
Ističe da je najbolji izbor vozilo u cjenovnom rasponu od 3.000 do 7.000 evra, kao i da su se benzinci pokazali kao isplativiji kada je riječ o troškovima održavanja.
Od 75.000 oglasa na sajtu Polovni automobili, 1.761 vozilo prodaje se po cijeni od 1.000 evra. Petar Veličković je rekao da je riječ o svega dva odsto ukupne ponude. To su uglavnom vozila na kojima se vidi "zub vremena", stara više od 20 godina i sa velikom kilometražom.
"Ima automobila po toj cijeni, poput juga i stojadina, koje volimo da vidimo na ulici, mada nisu komforni niti zadovoljavaju savremene bezbjednosne standarde. Tu su i modeli poput pežoa 307, renoa klio, citroena i fijatovih automobila, koji su nešto bolji za vožnju od tačke A do tačke B", kaže Veličković.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će vlasnici automobila u ovom cjenovnom rangu češće morati da posjećuju majstora. Ipak, postoje i primjeri ljudi koji su svoje vozilo pažljivo održavali i tretirali ga kao člana porodice.
Dodatni troškovi i "zlatna sredina"
Prilikom kupovine važno je detaljno provjeriti automobil, odnosno obratiti pažnju na sve, od stanja motora do karoserije.
"Kada na automobil potrošite 1.000 evra, dodatni troškovi mogu da nastanu već prilikom zamjene zimskih guma, što je neophodno u odgovarajućem periodu godine. Može se ispostaviti da je potreban i mali servis ili da akumulator nije u dobrom stanju. Treba izbjeći začarani krug u kojem kupite automobil, a zatim stalno ulažete novac u popravke. Za 1.000 evra danas mogu da se kupe i motocikli, mopedi i trotineti", ukazuje Veličković.
Petar Veličković napominje da polovnih automobila ima u ponudi, ali da je zlatna sredina kupovina vozila za 3.000, 5.000 ili 7.000 evra. Dodaje da su benzinci često isplativiji za održavanje od dizelaša, iako troše više goriva.
"Dizel je sada znatno skuplji od benzina u odnosu na prethodni period, ali se, uprkos energetskoj krizi, navike vozača ne mijenjaju i oni i dalje kupuju dizelaše. Hibridna polovna vozila učestvuju sa pet odsto u prodaji. Kupci se češće odlučuju za hibride kada kupuju nova vozila, dok dizelaši čine oko deset odsto prodaje", kaže Veličković.
Milijarde uložene u hibridna i električna vozila
Veličković ističe da se automobilska industrija u Evropskoj uniji razvija u pravcu hibridnih i električnih vozila, čemu će i tržište morati da se prilagodi. U tu tehnologiju uložene su milijarde evra, pa nije realno očekivati povratak na isključivo benzinske i dizel motore.
"Benzinci i dizelaši neće nestati sa naših puteva i nastaviće da se proizvode, ali se generalno ide ka elektrifikaciji. Hibridni automobili su budućnost, a hibridni pogon je među najzastupljenijima na svjetskom tržištu i to se neće promijeniti u skorijem periodu. Električni automobili mogu da budu još isplativiji, naročito tamo gdje se parking plaća, a punjenje vozila je besplatno", smatra Veličković.
S druge strane, kao jedan od problema kod električnih automobila Veličković navodi dostupnost mjesta za punjenje, posebno u situacijama kada su svi punjači zauzeti. Očekuje, međutim, da će se situacija promijeniti sa razvojem infrastrukture.
"Prije tri godine na sajtu je bilo oko 300 električnih automobila u ponudi, a sada ih ima blizu 700. Njihov broj raste iz godine u godinu, ali i dalje čine manje od jedan odsto ukupne ponude. Tehnologija se brzo razvija, baterije postaju sve bolje, a modeli brže zastarjevaju. Ipak, interesovanje za električne automobile sve više raste", zaključuje Veličković.
(Mondo)