• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Unesko proglasio prašumu Janj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja

Autor Vesna Kerkez

Odbor za svjetsku baštinu Unesko proglasio je danas prašumu Janj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja.

 Unesko proglasio prašumu Janj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja Izvor: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

Prašuma Janj našla se među 15 novih zaštićenih područja iz šest zemalja potpisnica Konvencije Uneska o zaštiti prirodne i kulturne baštine, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.

Prirodno dobro od svjetskog značaja "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope" prošireno je danas sa lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švajcarske, te BiH.

Prašuma Janj je prvo prirodno dobro iz BiH koje je uvršteno na Uneskovu listu svjetske baštine, navode iz Ministarstva civilnih poslova.

Možda će vas zanimati

U saopštenju se dodaje da je prašuma Janj strogi prirodni rezervat površine od 295 hektara od kojih je na 58 hektara zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost.

Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokalitet svjetske baštine Uneska "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope" trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 zemalja.

Obuhvata područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Francuskoj, NJemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švajcarskoj i Ukrajini.

"To zahtijeva prekograničnu saradnju i odslikava bliski odnos bukove šume sa evropskom kulturom", navodi se u saopštenju.

Možda će vas zanimati

U saopštenju se podsjeća da je sve počelo 2007. godine sa "Praiskonskim bukovim šumama Karpata", deset područja u Slovačkoj i Ukrajini, što je prekogranična svjetska baština od samog početka.

Upisom "Drevnih bukovih šuma Njemačke" na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova, 2017. godine su dodata 63 područja iz deset zemalja, a to je današnjom odlukom prošireno za još 15 lokaliteta iz šest zemalja.

Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10.000 vrsta životinja.

"To je stoga svjetska baština sa budućnošću i vrhunsko remek-djelo bez granica", navodi se u saopštenju.

Na prestižnoj Uneskovoj Listi svjetske baštine ranije je upisano područje Starog mosta starog grada Mostara, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

(Srna)

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Pero postar

U Autorent-u iznajmljujem auto da posetim ovo mesto u Sipovu zivi i Zmaj od Sipova mozda naletim i na njega.

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop