• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dan maternjeg jezika: „Nzm” kako da prevedem „instagram stori”

Autor Dragana Božić

Međunaroni Dan maternjeg jezika obilježen je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske gdje su se osvrnuli na jezičke nedoumice sa kojima se svakodnevno susrećemo.

 IMG20220221121235.jpg Izvor: MONDO/Dragana Božić

Banjalučki gimnazijalci su u interaktivnom okruženju učestvovali u radionici pri čemu je trebalo da strane riječi, koje su se odomaćile u našem govoru, prevedu na srpski jezik kako bi osvijestili značaj upotrebe srpskog, odnosno maternjeg jezika.

Veljko Blažić, učenik trećeg razreda banjalučke Gimnazije, kaže da je bitno upotrebljavati srpski jezik tamo gdje je moguće, ali ističe da postoje i situacije gdje se mora reći strana riječ.

"Bitno je očuvati ono što smo naslijedili od predaka tako da na zamjenjujemo naše riječi stranim. Ja uvijek kažem „podijeliti“ a ne „šerovati“ jer mi je prirodnije, ali kod „instagram storija“ se već ne može reći „priča“, jer to i nije priča", rekao nam je Blažić.

Njihova profesorica srpskog jezika Branka Ljubojević smatra da srpski jezik nije toliko ugrožen, ali da stanje treba popravljati.

"I srpski jezik kao i ostali manji jezici izložen je uticaju, prije svega engleskog jezika, s obzirom na razvoj informatičkih tehnologija. Međutim, ono što se ne može izbjeći - ne može se izbjeći, ali ono što može, treba da se izbjegne i da se vodi računa o upotrebi jezika koji vršimo govornom i pisanom komunikacijom", rekla je Ljubojevićeva.

 IMG20220221121517.jpg
Učenici gimnazije u NUB RS
Izvor: MONDO/Dragana Božić

On kaže da je sve na ličnoj odgovornosti i ličnim odlukama, a kao veći problem navodi pravljenje pravopisnih grešaka.

"Pravljenje grešaka je nemarnost prema jeziku koji koristimo i mnogo više šteti nego upotreba drugog pisma ili riječi koje zvanično ne pripadaju našem jeziku. Srpski jezik kao i svaki drugi je tamo gdje ga ljudi govore i odgovornost je svakog njegovog govornika, a ne isključivo institucija kako se to često govori", zaključila je Ljubojevićeva.

Suzana Pešević-Stojanović, profesor srpskog jezika i bibliotekarka pokrenula je Instagram stranicu na kojoj rješava najčešće jezičke nedoumice i pravopisne greške.

"Ljudi najčešće ne razmišljaju o jeziku, naročito kada ga pišu. Svi se trudimo da sa što manje riječi više kažemo, što je nekad i korisno, ali u pojedinim situacijama strada jezik. Danas smo htjeli da ponukamo učenike i ostale da razmišljamo o tome kako upotrebljavamo jezik, jer se često upotrabljevaju skraćenice kao što su „nzm“, za „ne znam“ koja ima samo nekoliko slova više, ali to se može promijeniti upravo kroz osvješćivanje mladih", tvrdi Pešević-Stojanović.

Obilježavanju Dana maternjeg jezika prisustovala je i ministrica prosvjete i kulture RS Natalija Trivić koja je takođe istakla značaj srpskog jezika i obilježavanja dana maternjeg jezika.

"Narodna biblioteka na određen način svake godine obilježava Dan maternjeg jezika, a ove godine u znaku toga da je važno da njegujemo naš jezik u vremenu novih tehnologija u kojem živimo i gdje često možemo čuti potpuno drugačije izraze i riječi koji postaju uobičajena frazeologija u svakodnevnom korišćenju i koje su se, na neki način, odomaće", istakla je Trivićeva i dodala da je veliki zadatak pred nama da njegujemo i sačuvamo naš maternji srpski jezik.

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop