• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Možemo oštetiti maternji jezik": Profesorka tvrdi da skraćenice i internet komunikacija uništavaju srpski jezik

Društvene mreže postale su dio života, a njihov jezik – kolokvijalni (razgovorni) pokazuje da ljudi žive u vremenu antikulture, ocjenjuje profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Biljana Samardžić.

biljana samardzic Izvor: Maja Krsmanović Brčkalo/Srna

Ona ističe da jezik koji je stvoren velikim brojem skraćenica ne samo da osiromašuje, već uništava srpski jezik.

"Pojava društvenih mreža uticala je ne samo na vokabular nego i na komunikaciju u svakom njenom aspektu. Zato treba zaštititi srpski jezik i pismo ćirilicu, ne samo kroz obrazovne ustanove, nego i institucijalno", navodi Samardžićeva za Srnu.

Ona ukazuje na činjenicu da se jezik koji je stvoren na društvenim mrežama proširio i u interpersonalnoj komunikaciji - licem u lice.

"Ljudi koji provode dosta vremena po društvenim mrežama, posebno mladi, oslanjaju se na ovakav jezik i gube interes za učenje književnog srpskog jezika. Svjedoci smo da je postalo `in` da mladi koriste skraćenice da bi smanjili obim teksta", pojašnjava ona.

Samardžićeva, koja je i rukovodilac Katedre za srbistiku na Filozofskom fakultetu na Palama, napominje da je vidno po društvenim mrežama da latinica potiskuje ćirilicu.

"Postoji mogućnost da oštetimo maternji jezik, jer jezik živi sa govornicima i podložan je uticajima", navodi Samardžićeva.

Prema njenim riječima, pravdajući se da zbog tempa života nema vremena da za pisanje punih rečenice, sve više se u pisanoj formi izostavljaju znaci interpunkcije, riječi skraćuju, pa čak i dobijaju simboličke odlike.

"Sve više se koriste smajlići, podignuti palac - što bi trebalo da zamijeni ne samo riječi, već i rečenice.

Našli smo se u situaciji da na društvenim mrežama mladi korisnici /ali i ne samo oni!/ koriste skraćenice i oblike vizualizacije - emotikonima bilježe svoje misli i osjećanja, pa se na taj način vraćamo na nivo pećinskog čovjeka koji je, upravo, crtežima po zidovima pećina bilježio određene pojave", navodi Samardžićeva.

Ona naglašava da to u potpunosti urušava jezik i "kasapi" ga na najgori mogući način. Djeca sve manje i čitaju, pa tako i nemaju razvijen vokabular i moć da opišu riječima ono što žele reći, pa i zbog toga pribjegavaju ovim drugim sredstvima.

Samardžićeva poručuje da je jezik društvenih mreža prebogat riječima stranog porijekla, koje potiskuju domaću leksiku, pa se dolazi u situaciju da djeca koriste riječi "parti, mejkap, šoping", ne razmišljajući i ne osjećajući potrebu da ovu leksiku zamijene domaćim riječima.

"Često se koriste tuđice i u sasvim pogrešnom značenju, što nas dovodi do jezičke nekulture samih govornika", ocjenjuje ona i napominje da je, u tom smislu, uloga lektora od izuzetne važnosti, jer bi oni mogli da šire jezičku kulturu.

Upotreba tuđica je nekada opravdana, kada nema ekvivalent za datu riječ u srpskom leksičkom korpusu – npr. internet.

Samardžićeva navodi da svi treba da njeguju srpski književni jezik i pismo ćirilicu, ne samo kroz obrazovne ustanove, te da treba institucionalo zaštititi ova osnovna obilježja srpskog identiteta.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE