• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Očuvanje srpskog jezika: Mnogo priče, malo studenata

Dok se na državnom nivou donosi Zakon o zaštiti srpskog jezika i pisma, pišu hvalospjevi o očuvanju kulturnog nasljeđa, na Odsjeku za srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Banjaluci ove godine upisano je svega 18 studenata. Da li je to malo?

Kampus Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Iako su nam sa Fakulteta saopštili da su zadovoljni upisom i da je situacija poboljšana u odnosu na prošlu godinu kada su imali 11 studenata, višemjesečna najava, a zatim konačna izrada i usvjanje Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma očigledno nisu inspirisali više mladih da upišu ovo zanimanje. Bar ne ove godine.

Profesorica Jelenka Pandurević sa Filološkog fakuleta zadovoljna je odzivom studenata, naročito u vrijeme koje je naklonjeno kapitalu i tržištu.

„Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi srpskog jezika i pisma je u prvom redu izraz političkog trenutka, a da li će biti i izraz odgovorne politike, i u tom smislu, da li će uticati na stvaranje povoljnijeg ambijenta za naše sadašnje, buduće i svršene studente, ostaje da se vidi,“ kaže Pandurevićeva.

Ona smatra da su okviri kulturnog nasljeđa mnogo veći od ćiriličnog naziva ili logoa i nisu presudni činioci u očuvanju i promovisanju nacionalnog i kulturnog identiteta.

Predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić smatra da se u posljednjih nekoliko decenija štošta promijenilo u kada je u pitanju izučavanje jezika.

„Nekada su ove oblasti bile veoma cijenjene, zastupljene u javnom životu, promovisane i plaćene. Na primjer, pisac je mogao da živi samo od pisanja. Danas se takmiče sa jednako primamljivim i popularnim zanimanjima, te je tako svaka priča o jeziku i književnosti poželjna i doprinosi porastu interesovanja za bavljenje ovim temama, pa tako i Zakon“, kaže ona.

Smatra da je malo veći broj studenata ove godine proizvod veće promocije i aktivnosti samog fakulteta.

„Fakultet je promovisan u srednjim školama, upriličene su interesantne akcije, susreti, projekti i kursevi. Napravljena je nova stranica u koju je uloženo mnogo truda, te profili na društvenim mrežama, što takođe znači veću vidljivost i bolju promociju. Filološki fakultet organizovao je i različite književne susrete a ima i svoj Poetski teatar “Saputnici”, koji gostuje u različitim gradovima Republike Srpske. Udruženje lektora je ove godine potpisalo Sporazum o saradnji sa Filološkim fakultetom i nadam se da će to biti tek početak promocije srpskog jezika i književnosti te da smo svi spremni da zajedno radimo na tome da poboljšamo ne samo status jezika, pisma i književnosti u Republici Srpskoj već da i napravimo zanimljive zajedničke projekte. Na čelu na dekanicom prof. Biljanom Babić, a sa velikim ponosom mogu reći da sam bila njen student, fakultet je zasigurno na dobrom putu“, kaže Savićeva.

Uprkos malim brojkama, ona je optimistična i kaže da postoje mladi koji vole jezik bez obzira na statistike, ali da se stvari moraju mijenjati kako bi se ovi važni nacionalni predmeti unaprijedili i prilagodili savremenom društvu.

„Ta promjena treba da bude obostrana – i da se studiji prilagode današnjici ali i da se cjelokupno društvo pozabavi ovim pitanjima i pokaže da mu je stalo do jezika. Postoji, i uvijek je tako bilo, ogroman broj mladih ljudi koji vole jezik i književnost i koji će upisati ovaj studij bez obzira na sve. Sa druge strane, ima i onih kojima možda vrijedi ponuditi interdisciplinarne studije ili izučavanje jezika u okviru nekih drugih interesnih polja".

Aleksandra Savić
Aleksandra Savić
Izvor: Vedran Ševčuk - Mondo

Što se tiče mogućnosti zaposlenja nakon fakulteta, Savićeva ističe da je srpski jezik dinamično zanimanje, te da njegovi profesori mogu raditi i van okvira obrazovnih institucija.

„Profesori srpskog jezika i književnosti ne rade samo u obrazovnim institucijama, već i kao novinari, lektori, marketinški stručnjaci itd. Udruženje lektora pokušava svojim djelovanjem, projektima i akcijama pokazati da postoji veliki broj oblasti u kojima profesori jezika i književnosti može pronaći svoju buduću karijeru. Naravno, ništa se neće promijeniti dok ne počnemo realnije gledati na stvari, ispitivati tržište, podsticati međusobnu saradnju i pomoć i insistirati na promociji i uvažavanju jezičkih pitanja“, poručuje Savićeva.

Mogućnost novih zaposlenja budućih studenata, uz pravilnu primjenu novog Zakona, vidi i profesorica Pandurević.

„Da li će iz ovog zakona proisteći mjere koje se odnose na obavezu svih javnih glasila, digitalnih i štampanih, izdavačkih kuća, malih i velikih, i svih pravnih subjekata koji u opisu djelatnosti imaju i odnose sa javnošću - da imaju lektore? Da li će uticati na to da se u školski sistem uvedu fakultativni ili izborni predmeti čiji je cilj proučavanje i afirmisanje nacionalne kulture, raznolikosti srpskog jezika, i pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa? Uvođenje predmeta Kultura izražavanja ili Funkcionalna pismenost u univerzitetske kurikulume (ne samo nastavničkih fakulteta!) svakako bi bila konkretna i efikasna mjera, kao i otvaranje i održavanje lektorata srpskog jezika u inostranstvu (koji su podržani od strane nacionalnih katedri za srbistiku, s ciljem da budući prevodioce sa srpskog jezika nauče i ćirilici), te čvršća saradnja sa dijasporom u pogledu promovisanja nacionalne kulture, očuvanja jezika i pisma... Ovo bi bile neke od mogućih i konkretnih primjena Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma koje bi u procesu strateškog planiranja i odgovorne kulturne politike vremenom stvorile i nova radna mjesta za naše svršene studente", zaključuje ona.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE