Na Sajmu knjiga u Banjaluci organizovan je okrugli sto na kojem se razgovaralo o ćirilici u izdavaštvu, odnosno o problemu zaštite ovog pisma.
Svi su se složili da je potrebno sprovesti konkretne mjere koje proizilaze iz Zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma, a koji je u Srpskoj odnedavno na snazi.
Ministar prosvjete i kulture RS Natalija Trivić naglasila je da su zakonom srpski jezik i ćirilično pismo zaštićeni kao nematerijalno kulturno blago.
"To će povećati društvenu odgovornost kod svih nas da više koristimo ćirilicu u komunikaciju", rekla je Trivićeva.
Bojan Đenić, direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS kaže da je ova ustanova stub odbrane ćirilice.
"Od svog osnivanja čuvamo i gajimo ćirilicu, ali nije lako. Imamo napade sa raznih strana, ali uspijevamo da očuvamo pismo i to je bitno", naveo je Đenić
Predsjednik Udruženja književnika RS, Predrag Bjelošević pohvalio je što se usvajanjem gorenavedenog zakona u Srpskoj i Srbiji napokon vodi jedinstvena politika zaštite srpskog jezika i pisma na prostoru gdje se on govori i piše.
Bjelošević je napomenuo da se sve što je štampano i pisano latinicom sad više ne smatra srpski jezičkim nasljeđem
"I pored toga srpski pisci, dozvoljavaju da se njihove knjige štampane latinicom po Cobiss sistemu, svrstavaju u knjige pisane na bosanskom ili hrvatskom jeziku", kaže Bjelošević.
Direktor izdavačke kuće Imprimatur iz Banjaluke, Boris Maksimović, rekao je da ova izdavačka kuća ima pravilo da knjige štampa na pismu na kojem autor pošalje rukopis.
Maksimović je naglasio da uprkos možda uvriježenom mišljenju, knjige koje su štampane na ćirilici ne čitaju samo srpski čitaoci.
"Knjige koje su štampane ćirilicom čitaju se bez problema i u Federaciji BiH".
Ističe da je glavni problem izdavaštva u BiH malo tržište, distribucija i prodaja knjiga u regiji, ali i inostranstvu jer je je štampa izuzetno poskupila.