Uobičajena halabuka nije naškodila reputaciji "Poljupca", pa je sliku kupio Grad Beč prije nego što je Klimt uopšte završio djelo.
Svaki ljubitelj umjetnosti koji se našao u Beču, sigurno je želio da u Muzeju Belvedere vidi čuveni "Poljubac", sliku Gustava Klimta.
Ovoga puta je muzej odlučio da ponudi nešto sasvim drugačije. Zajedno sa kompanijom LEGO, osmišljen je art set sa 4.000 dijelova koji predstavlja impresivnu trodimenzionalnu posvetu jednom od najpoznatijih umjetničkih djela na svijetu, prenosi Kancelarija Grada Beča.
To je ujedno i najveće LEGO Art remek-djelo do sada.
Razvijen u saradnji sa Belvedereom, gde je originalna slika trajno izložena, set vjerno prikazuje Klimtov prepoznatljiv stil kroz slojevite teksture i pažljivo izrađene detalje.
Kako je nastao Klimtov "Poljubac"?
"Umjetnost je erotična", izjavio je jednom prilikom Gustav Klimt. Njegova slobodoumna shvatanja često su ga uvaljivala u nevolje, pogotovo jer je uživao u društvu dama, a vjeruje se da je iza sebe ostavio 14 djece.
Iako su ga pratili skandali, smatra se pionirom umjetničke modernizacije u Beču.
Nekoliko godina pre nego što će uraditi "Poljubac", Austrijanac je dobio narudžbinu da naslika tri dela za Bečki univerzitet. I, tipično za Klimtov stil, ženska golotinja je dominirala delima "Filozofija", "Medicina" i "Pravo", što je trebalo da posluži kao metafora za univerzitetske naučne discipline.
Ove slike, koje su nacisti uništili pred kraj Drugog svjetskog rata, sablaznile su javnost i zbog vrlo otvorenog prikaza ženskih stidnih dlaka. Označene kao "pornografske i izopačene", uklonjene su iz institucije, a Klimt je morao da u pomoć pozove bogatog donatora kako bi mu pomogao da povrati slike.
Zbog toga više nikada nije želeo da slika za javne institucije, a počinje i da sumnja u sebe.
"Ili sam prestar, ili previše nervozan, ili isuviše glup, nešto je očigledno pogrešno", govorio je.
Sa druge strane, na "Poljupcu" je pokazana prilična smernost jer su tela ljubavnika potpuno nevidljiva, ogrnuta velikim odorama.
Uobičajena halabuka nije naškodila reputaciji "Poljupca", pa je sliku kupio Grad Beč prije nego što je Klimt uopšte završio djelo. Za nju je tada izdvojeno 25.000 kruna, što bi danas bilo oko 250.000 dolara. Na početku 20. veka bila je to najskuplje plaćena slika u Austriji.
Klimt je kritikovan i zbog "preterane" upotrebe pozlate, koja je do tad uglavnom korišćena za ikone zbog čega su ga određeni slikari optuživali za svetogrđe, ne uzimajući u obzir da je zlato od početka neizbežno u njegovom životu, pošto mu je otac bio gravir i juvelir.
Istoričar umjetnosti Patrik Bade svojevremeno je ocenio da se ornamenti na slici mogu tumačiti i kao falusni i vaginalni simboli, naročito ako se pažljivije pogledaju četvrtaste šare na ogrtaču muškarca, a okrugle na ženskom.
Pojedini istoričari umetnosti su sugerisali da "Poljubac" može biti Klimtova vizija Orfeja i Euridike. Legenda kaže da se mitski pjevač i pesnik Orfej spušta u podzemlje kako bi pokušao da spasi svoju tragično preminulu suprugu Euridiku. Dirnut njegovom pesmom, Had mu dozvoljava da spasi Euridikinu dušu, ali pod uslovom da se nijednom ne okrene za njom i ne pogleda je pre nego što izađe iz podzemnog svijeta. Orfej se, ipak, okreće i Euridika nestaje.
Ova legenda nije dotakla samo Klimta, već će i njegov "secesionistički brat" Oskar Kokoška napisati istoimeni komad, deceniju nakon slikarevog "Poljupca". I ako je legenda zaista poslužila kao još jedna od inspiracija za sliku, onda se dama na slici ne "onesvešćuje" od ljubavi u naručju svoga ljubavnika, već se prepušta fantastičnom ništavilu...
(EUpravo zato/Kancelarija Grada Beča/Art net)