Priča o albanskom nacionalnom heroju i njegovom "ratu zbog krvne osvete", izazvala žestoka negodovanja njegovih sunarodnjaka.
Knjiga švajcarskog istoričara Olivera Jensa Šmita u kojoj se tvrdi da je albanski nacionalni heroj Skenderbeg zapravo ratovao zbog krvne osvete izazvala je oštra reagovanja Albanaca, koji ga javno kritikuju u medijima na internet-forumima, piše austrijski dnevnik "Viner cajtung".
Kako se navodi, Skenderbeg je albanski nacionalni heroj, koji je za vrijeme dvadesetpetogodišnjeg ustanka protiv Osmana u 15. vijeku stekao veliki ugled.
"Međutim Šmit, inače profesor na bečkom Institutu za istočnoevropsku istoriju, naime sumnja da je motiv tome bila krvna osveta, čime ruši mitsku sliku heroja koji se borio za svoju naciju", navodi list i ističe da je sporno i to, što Šmit tvrdi da se Skenderbegov otac Džon u izvorima pominje kao Ivan, što mnogi Albanci smatraju provokacijom da je njihov nacionalni heroj imao slovensko ime.
"Viner cajtung" ističe da je Đurađ Kastrioti, kako se Skenderbeg zapravo i zove, primjer za multikonfesionalnu državu, jer je rođen kao pravoslavac, potom prešao na islam, i umro kao katolik.
Prema pisanju lista, u albanskim medijima i internet forumima oštro se kritikuju i Šmit i njegov prevodilac Ardian Klosi, kome se prebacuje "izdaja otadžbine". Klosi je, takođe, izazvao veliki otpor svojim zahtjevom da se isprave udžbenici.
List navodi da je albanski poznati pisac Ismail Kadare kritikovao knjigu, nazvavši je "napadom na slobodu" i "sramotom za albansku naciju".
Oliver Jens Šmit, kako navodi list, smatra da se korjeni debate u Albaniji mogu objasniti komuninstičkim režimom Envera Hodže.
"U staljinističko vrijeme Envera Hodže kultivisan je bunkerski mentalitet, koji svaki argument svrstava u šemu prijatelj-neprijatelj", prenosi list izjavu švajcarskog istoričara .
Šmit ističe da su činjenični dokumenti u takovom razmišljanju uvijek izmišljeni, "a oni koji drugačije razmišljaju ili su srpski agenti ili su plaćeni sa neke strane."
(Srna)