Roman "Tai" Gorana Gocića u izdanju "Geopoetike" dobitnik je jubilarne 60. NIN-ove nagrade za roman godine.
U najužem izboru za ovu prestižnu književnu nagradu bili su i romani "Mi, izbrisani" Slobodana Vladušića (Laguna), "Zlatno doba" Silvane Hadži-Djokić (Interpres i Tema), "Arkadija" Milete Prodanovića (Arhipelag) i "Vazdušni ljudi" novinarke Tanjuga Sonje Atanasijević (Prosveta).
Žiri u sastavu Ljiljana Šop, Vladislava Gordić Petković, Mileta Aćimović Ivkov, Mića Vujičić i Pavković odabrao je "Tai" od 182 pristigla naslova objavljena u 2013.
NIN-ova nagrada biće uručena Gociću na svečanosti u Skupštini grada u petak, 17. januara u 17 časova. Generalni sponzor nagrade je Pošta Srbije.
Goran Gocić je krajem prošle godine dobio nagradu "Miloš Crnjanski" za svoj prvi roman "Tai".
Rođen u Užicu 1962. godine, diplomirao je anglistiku na Filološkom fakultetu Beograd i magistrirao medije i komunikacije na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka.
Slobodni je novinar i filmski kritičar. Pisao je za Start, NIN, Filmsku kulturu, Sineast, Ekran, Borbu, Intervju, RTS i za još oko 20 medija: Dnevni telegraf, Politika, Bi-Bi-Si, Čenel 4, Indipendent, Sajt & Saund....
Jedan je od autora zbornika o masovnoj kulturi "Degradirana moć: Mediji i kosovska kriza" (2000) i "Želimir Žilnik: Iznad crvene prašine", koji su objavljeni na više jezika.
Prije nekoliko godina uključio se u projekat Balkanski dnevnici, veb sajt sa tekstovima i video klipovima o Bugarskoj, Grčkoj, Srbiji, Rumuniji, Albaniji i Makedoniji i njihovim pravoslavnim crkvama. Sajt je bio kratkog daha, ali Gocić je završio svoj dokumentarni film o crkvi u Bugarskoj.
Dobitnik je više nagrada za eseje. Objavio je studije: "Endi Vorhol i strategije popa" (1997/2012) i "Emir Kusturica: Kult margine" (2001/2006).
Autor je dugometražnih dokumentarnih filmova "Bloody Foreigners" (2000) i "Balkanski dnevnik: Bugarska" (2010). Radovi su mu prevedeni na deset jezika.
U intervjuu "Novostima" on je za glavnog junaka romana "Tai" naveo da je to "sredovječni, pomalo naivni i fantazijama skloni gospodin koji, poslije decenije manje-više otmjenog propadanja u Beogradu, gubi vjeru u ljude i zatiče se u tački gdje se susreću emotivna, duhovna i profesionalna kriza".
Na mikronivou, u romanu "Tai", zapadnjaci se iscjeljuju i vraćaju k sebi u društvu Tajlanđanki, dok one podižu budžet za popravku krova i školski pribor. Na makronivou, Zapad istrajno gaji pripovjesti o pustolovima koji otkrivaju nove zemlje i njihove prirodne ljepote, a Treći svijet propovijeda o prometejskim bijelim bogovima koji dolaze izdaleka i donose moć, znanje i tehnologiju, rekao je Gocić.
Ako pogledate sudbine Pola Gogena, Marka Pola ili Džejmsa Kuka, vidite da su se ovakvi mitovi pretočili u istoriju. Sličan je slučaj i s romanom "Tai" - i u njemu legende, kao što je ona o Svetom Hristiforu, postaju dio jedne intimne istorije.
"Mi iz bivše Jugoslavije smo, poput junaka romana 'Tai' preživjeli gorku porodičnu svađu i razvod, tokom kojih smo uglas vježbali da se raspravljamo i mrzimo one koji su nam najsličniji. U kompletu sa strahom od stranaca, došli su i brojni drugi strahovi. Tužna je istina da smo se urotili protiv sebe. Posljedica je blokiranost, podozrivost i izdeljenost na sitne, nemoćne i zavađene feude - uključujući i raskomadanu književnost jednog zajedničkog jezika", rekao je Gocić.
(MONDO)