Izložba posvećena Vinsentu van Gogu u Londonu, najveća te vrste u posljednjih 40 godina, dešifruje umjetnikov rad kroz njegova pisma.
Postavka "Pravi Van Gog: umjetnik i njegova pisma", koja će biti otvorena 23. januara u Kraljevskoj umjetničkoj akademiji, okuplja oko 40 pisama, 65 slika i 30 crteža.
Veći dio pisama potiče iz Van Gogovog muzeja u Amsterdamu koji je nedavno organizovao sličnu izložbu na tu temu.
"Postoji mit koji okružuje Van Goga. Vjeruje se da je bio lud i da je slikao veoma brzo. Da, jeste slikao brzo ali njegova korespondencija pokazuje da temeljno pripremao svoje radove", rekla je Frans presu konzervator akademije En Đumas.
Kada je sa 27 godina počeo da slika, Van Gog je besomučno radio i pisao o svojim naporima, napretku i frustracijama.
"Nastojim da radim jednako dobro kao pojedini slikari koje sam mnogo volio i cijenio", piše Van Gog u jednom od pisama na francuskom jeziku, koji je govorio tečno kao i holandski. Pisma je najčešće slao svom bratu Teu.
Do smrti u 38. godini, Van Gog se neprestano trudio da poboljša svoj rad ali je smatrao da u tome nije dovoljno uspješan. Godine 1890. izvršio je samoubistvo ispalivši metak u grudi. "Pisma nam ne otkrivaju zašto se ubio", rekla je En Đumas.
"Stavljam život na kocku radi moje umjetnosti", napisao je slikar u posljednjem pismu.
Na njegovom tijelu pronađen je list papira na kojem je napisao: "Dragi brate, hvala ti za lijepo pismo i za novčanicu od 50 franaka koju je sadržalo".
Izložba u Londonu trajaće do 18. aprila.
(Beta)