Promocija knjige "Moji sagovornici" autora Ranka Preradovića održana je u srijedu u Vijećnici Banskog dvora u Banjaluci. Sa Rankom je razgovarao novinar i pjesnik Milan Rakulj koji je napisao predgovor za ovu knjigu.
Ranko Preradović Deda, iza kojeg je preko 20 knjiga poezije i preko pola vijeka trajanja na ovdašnjoj i inostranoj književnoj sceni, prevođen, nagrađivan, zastupljen u antologijama, pisao je za vodeće jugoslovenske listove i iz tog razloga je odlučio da objavi isječke iz razgovora sa značajnim sagovornicima iz svoje bogate novinarske karijere.
"Najstariji intervju koga sam tu plasirao napravljen je 1966. godine, a najmlađi je iz 2017. godine. U tom periodu, napravio sam oko 600 razgovora sa umjetnicima, najčešće sa piscima i tako je nastala ova knjiga. U knjizi je zastupljeno 60 razgovora, 50 sa domaćim piscima i deset sa inostranim", kazao je Ranko.
Najdraži razgovori u životu, kako kaže, bili su mu sa Desankom Maksimović.
"Moja supruga Stevka i ja bili smo prijatelji sa Desankom. Ona toliko daleko išla u razgvoru da su meni, tada kao jako mladom čovjeku, ona i njen suprug dali intervju o tome kako su se njih dvoje zavoljeli. To je u to doba bio intervju čudo", naglašava autor.
U ovoj knjizi nalaze se razgovori i sa 18 autora iz Banjaluke.
"To su danas afirmisani pisci, a tada su bili početnici. Ipak, odlučio sam da objavim samo fragmente, jer je mnogo toga u tim razgovorima što danas ne bi interesovalo čitaoce, govorili smo o tada aktuelnim stvarima, ali smo uvijek bili i ostali borci za čistu riječ, pamet i izdavaču djelatnost koje ni danas nema kod nas", ističe Preradović
Novinaru i pjesniku Milanu Rakulju velika je čast što ga je Ranko Preradović Deda odabrao, kao mlađeg kolegu, da mu napiše predgovor za ovu knjigu.
"S jedne strane osjećao sam divljenje sa kojim ljudima je sve pričao, a koji više nisu među živima, a sa druge, malu zavist, jer mi koji se danas bavimo novinarstvom nećemo imati priliku da pričamo sa jednom Desankom Maksimović, Brankom Ćopićem, Mešom Selimovićem.
Deda je pisao za vodeće srpske i jugoslovenske listove tako da je on bio čovjek iznutra koji je mogao da osjeti šta može da pita svoje sagovornike, oni su mu otvarali dušu i tu se između redova može pročitati neka drama koja je vođena između njega i njegovih sagovornika, jer je intervju po definiciji Mome Kapora-duodrama", rekao je Milan Rakulj.
Promocija je održana uz primjenu svih poprisanih mjera i preporuka nadležnih organa - mjerenje tjelesne temperature, te obavezno nošenje zaštite maske i održavanje fizičke distance. Promociju je organizovalo Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ” u saradnji sa Banskim dvorom - Kulturnim centrom.
Biografija Ranka Preradovića:
Ranko Preradović, rođen u Vršanima kod Prnjavora 1944. godine. Školovao se u Prnjavoru, Banjaluci i Sarajevu, a prvu zbirku pjesama „Svitanja“ objavio 1963. godine u biblioteci „Paralele“ u Doboju. U međuvremenu je objavio dvadesetak zbirki poezije, a 2003. objavljena su mu izabrana djela u četiri knjige. Prevođen na petnaestak jezika, među kojima engleski, francuski, njemački, italijanski, češki, poljski, makedonski, turski, mađarski, slovenački, esperanto i dr. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a poezija mu je zastupljena u više antologija, izbora i panorama. Svakako da je najznačajnija „Antologija srpske poezije“ Nenada Grujičića (2012/2013).
Do sada objavio knjige:
„Svitanja“ (1963),
„Slovo ljubve za Gloriju“ (1969)
„Sijamski blizanci“ (1969)
„Dnevnik ništenja“ (1970)
„Ludnica“ (1974)
„Grob oca moga“ (1969)
„La cena del re“ (1982)
„Majka sama“ (1984)
„Stvarno stanje“ (1989)
„Smrti nedorasli“ (1990)
„Ludnički vrt“ (1999,2000)
„Poemoj“ (2000)
„Kraljeva večera“ (2002)
„Kost i cvet“ (izabrane pjesme - autorov izbor /2003)
„Nepristupačan sebi“ (izabrane pjesme u izboru i s predgovorom prof. dr Mladena Šukala) (2003)
„Sun imago„ („Zamisao sunca“, 2003)
„Plamen glava“ (2007)
„Pesme koje nisam preboleo“ (2010)
„Smrt v Terezine“ („Smrt u Terezinu“) (2013)
Doktor Duško Ž. Popović napisao je studiju-knjigu s naslovom „Filozofsko u (po)etici Ranka Preradović“. Objavio je i zbirku ljubavne poezije „Svevečna“ (u zajedničkoj knjizi sa suporugom Stevkom Kozić Preradović, koja je svoje izabrane pjesme naslovila sa „Papirni ključevi“) u Banjaluci (2013). Književnik, kritičar i teoretičar, Mirko Vuković sačinio je izabrane pjesme Ranka Preradovića u četiri knjige i svakoj od njih napisao odgovarajući predgovor: „San o životu“, „Opšta ludnica“, „Stvarno stanje“ i „Radni projekat groba“ (2015).