BiH treba da turistički više iskoriste srednjovjekovno kulturno nasljeđe i brojne arheološke lokalitete, tvrđave i nekropole stećaka koje daju evropsku dimenziju ovdašnjoj baštini...
Student doktorskih studija arheologije na Fakultetu za humanističke studije slovenačkog Univerziteta Primorska u Kopru Aleksandar Jašarević kaže da Republika Srpska i BiH treba da turistički više iskoriste srednjovjekovno kulturno nasljeđe i brojne arheološke lokalitete, tvrđave i nekropole stećaka koje daju evropsku dimenziju ovdašnjoj baštini.
"Ne možemo se pohvaliti antičkim carskim palatama i monumentalnim manastirskim kompleksima, ali imamo šansu. Potrebna je kvalitetna prezentacije i turistička ponuda. Recimo interesantna je tvrđava u Zvorniku koja, kao jedna od najvećih, pruža velike mogućnosti za organizaciju različitih događaja, kao i tvrđava Dobor kod Modriče, koja po svojim arhitektonskim karakteristikama spada u tvrđave srednje Evrope, poput onih u Češkoj i Slovačkoj", ističe Jašarević za Srnu.
Sve one su, kaže on, nažalost, zapuštene i prepuštene propadanju, zbog čega treba ulagati u kvalitetan istraživački rad, njihovu konzervaciju i rekonstrukciju.
On naglašava da su Srpska i BiH arheološki, možda, najinteresantnije u pogledu istraživanja praistorijskih lokaliteta, s obzirom da su ovi prostori na tom planu bili korak ispred zapadne Evrope i procesa koji su se kasnije tamo dešavali.
Jašarević je rekao da je ovo bila regija za migraciju modernog homo sapiensa i uključena u rano širenje poljoprivrede i neolitskog načina života.
"Kasnije smo bili uključeni u globalni sistem trgovine i razmjene metalima u kasnom brozanom dobu", kaže Jašarević i dodaje da ova jako interesantna i perspektivna arheološka regija ima očuvane lokalitete iz različitih perioda sa neobičnim lokalno-regionalim karakteristikama.
Jašarević u Kopru trenutno završava doktorsku disertaciju o temi statusa i mobilnosti u starijem željeznom dobu sjeverne Bosne, a interesovanja su mu istraživanje kasne praistorije, prvenstveno metalurgije.
"Ponosan sam što smo kolege i ja u posljednjih nekoliko godina uspjeli da spasimo dosta arheoloških lokaliteta kojima je prijetilo uništenje, među kojima je srednjovjekovna crkva i nekropola u Glasincu", otkriva Jašarević.
On napominje da Srpska i BiH na polju arheologije imaju znanje i kapacitet, ali da nema dovoljno sredstava, kadra i specijalističkih instituta za kvalitetna i samostalna istraživanja.
Jašarević, koji je stipendista Fonda "Dr Milan Jelić", kaže da je stipendiranje doktorskih disertacija putem pomenutog fonda jedna svijetla tačaka na planu vrednovanja naučno-istraživačkog rada u Srpskoj.
"Sredstva su veoma pristojna i idu u korak sa sličnim stipendijama u EU. Tu smo možda korak ispred regije", ocjenjuje Jašarević.
Jašarević je diplomske i master studije završio na Univerzitetu u Beogradu, a za Sloveniju se odlučio jer je tamošnji školski sistem potpuno prilagođen studentima, a sistem mentorstva se "odvija u uzajamnoj saradnji i otvorenosti, bez profesorske inferiornosti i frustracija".
"Nisu potrebni unaprijed dogovoreni termini i prepiske preko asistenata, a birokratija je svedena na minimum, pa većinu stvari možete obaviti elektronskom poštom", rekao je Jašarević.
On zaključuje da se rad, učenje i trud isplate ako znate šta želite. "Ako hoćete da se obogatite, nauka nije pravo mjesto za vas. Ako volite ono što radite, nebo je granica. Ulagati u znanje nešto je neotuđivo i stvara veliki potencijal na svim poljima, samo ga treba pravilno usmjeriti", kaže Jašarević.
Jašarević u budućnosti planira rad u naučno-istraživačkoj ustanovi pri nekom univerzitetu ili akademiji, i nada se većim projektima i objavi radova u rangiranim naučnim časopisima.