Film "Sveti Georgije ubiva aždahu" koji je dijelom sniman u Republici Srpskoj, premijerno je prikazan 12. marta u Banjaluci.
Film, kao i istoimena drama, prikazuje ljubavni trougao u vrijeme početka Prvog svjetskog rata u Srbiji i zasnovan je na istinitom dogadjaju o mobilizaciji invalida.
Reditelj Srđan Dragojević je istakao da je ovaj film realističan, sa rekonstrukcijom naših predstava o rovovima i blatu Prvog svjetskog rata, ali da je "morao da ima u sebi ideju onoga što smo prošli tokom 90-ih godina, da je čitanje tog filma moralo da doživi jednu vrstu upliva naše skorašnje prošlosti".
"U ovom filmu ima neuobičajeno mnogo krupnih planova jer sam htio intimniju priču, a da scene rata i juriša budu stilizovanije nego u žanru partizanskog filma", izjavio je Dragojević na konferenciji za novinare poslije novinarske projekcije ove ratne melodrame.
On je podsjetio da je autorska i producentska ekipa dva puta pokušavala da realizuje ovaj projekat, 1998. i 2001. godine, prije nego što su se stekli uslovi i našao novac.
"Nisam insistirao na epskim momentima, nema ni potrebe takmičiti se u snimanju 'masovki' u čemu smo bili jako dobri 70-ih godina", rekao je on na konferenciji poslije novinarske projekcije filma po scenariju Dušana Kovačevića.
Povodom poslednje, potresne scene u kojoj glavna junakinja odvozi sa bojišta mrtve i muža i ljubavnika, u pratnji seoskog siročeta, ukazao je da je to "naše podsjećanje na istoriju i cikličnost stradanja".
On je podsjetio da su žene poslije bojeva odlazile po mrtve, jer su često bile jedine preživjele iz cijelih familija, dok taj mali dječak predstavlja generaciju koja će sigurno učestvovati u narednom ratu, "samo je pitanje da li ceh otići u partizane ili u četnike".
"Moj djeda je doživio u svom vijeku tri balkanska rata, računajući ovaj iz 90-ih godina, kao i dva svjetska rata, a sva sreća što nije doživio i bombardovanje. U Prvom svjetskom ratu skoro 50 posto najvitalnijeg muškog dijela stanovništva je nestalo. Posledice se osjećaju u mnogim segmenitma današnjeg života", rekao je Kovačević.
Kovačević je dodao da u filmu ima, u naznakama, obrazaca antičke drame, gdje su invalidi antički hor, koji iznosi stav naroda, glavni junaci nose tragediju, a slika na kraju je jedna vrsta citata drame "Majka hrabrost" Bertolda Brehta.
"Nadam se da je ovo priča o 20. vijeku i da će ljudi koji vode ovu zemlju shvatiti da bi sad red bio da cijeli 21. vijek Srbija ne ratuje, istakao je on.
Tumač glavne muške uloge Lazar Ristovski, koji je i koproducent, izjavio je da je antički princip evidentan upravo u njegovom liku "čovjeka koji prihvata da na svojim ledjima nosi i svoju i tudju krivicu".
"To je atipičan lik za našu literaturu, možda je sličniji ruskim romanticima. On je introvertan karakter, više misli nego što kaže, a za mene je bio jedan od najtežigh glumačkih zadataka i jedna od onih uloga koje se rijetko dobijaju", rekao je Ristovski.
Film će početkom aprila biti prikazan i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, a svjetsku distribuciju vodi velika kompanija "Vajld banč", koja planira da ga prezentuje na festivalu u Kanu.
Glumac i koproducent Zoran Cvijanović rekao je da je projekat okupio više od hiljadu ljudi, da je sniman tokom 2007. godine 90 radnih dana, od kojih 50 puta noću, na lokacijama u tri države - Srbiji, Republici Srpskoj i Bugarskoj.
Glavne uloge igraju Lazar Ristovski, Nataša Janjić, Milutin Milošević, a niz živopisnih epizoda kreirali su Branislav Lečić, Bojan Žirović, Boris Milivojević, Milena Predić, Milena Dravić, Bora Todorović, dečak Predrag Vasić...
Direktor fotografije je Dušan Joksimović, scenograf Miljen Kreka Kljaković, montažer Petar Marković, kompozitor Aleksandar Randjelović, majstor digitalnih efekata Nebojša Rogić.
(MONDO)