Utapanje nastaje kada čovjek zbog potapanja u vodu više ne može da unosi dovoljno kiseonika, a posljedice mogu da se razviju veoma brzo.
U posljednjih nekoliko dana pojavilo se više vijesti o ljudima koji su izgubili život utapanjem u rijekama, jezerima i moru.
Ipak, uzrok svake pojedinačne tragedije ne može da se utvrdi samo na osnovu prvih informacija. Bez zvaničnih rezultata istrage i medicinskih nalaza ne možemo da znamo da li je osoba počela da se utapa zbog umora, povrede, uslova u vodi, iznenadnog zdravstvenog problema ili nekih drugih okolnosti.
Osoba može da se nađe u opasnosti u vodi iz brojnih razloga - zbog jakih struja, povrede, iscrpljenosti, iznenadnog zdravstvenog problema ili drugih okolnosti. U nastavku ne govorimo o pojedinačnim tragedijama, već isključivo o medicinskom procesu utapanja, odnosno o tome šta se dešava u organizmu kada su nos i usta pod vodom i čovjek više ne može normalno da diše.
Šta se događa kada čovjek ne može da udahne?
Prema objašnjenju klinike Klivlend, utapanje počinje kada su nos i usta potpuno prekriveni ili okruženi vodom, zbog čega osoba ne može da udahne vazduh.
Kada disanje postane onemogućeno, tijelo prestaje da dobija kiseonik koji mu je neophodan za rad. Nastaje gušenje, odnosno asfiksija, a nedostatak kiseonika može da dovede do oštećenja mozga, srčanog zastoja i smrti.
Svjetska zdravstvena organizacija utapanje definiše kao proces u kojem zbog potapanja ili uranjanja dolazi do poremećaja disanja. Ishod ne mora uvijek da bude smrtonosan. Osoba može da preživi bez posljedica ili da nakon spasavanja ima zdravstvene komplikacije.
Zašto voda predstavlja problem za pluća?
Kada se osoba bori da ostane iznad površine, pokušava da udahne vazduh. Ukoliko voda dospije u disajne puteve, može da ometa razmjenu kiseonika u plućima. To znači da kiseonik ne stiže u dovoljnoj mjeri do krvi, mozga, srca i drugih organa.
U pojedinim situacijama može da se javi i laringospazam (refleksno zatvaranje disajnog puta). Taj refleks predstavlja pokušaj organizma da spriječi ulazak vode u pluća, ali istovremeno onemogućava prolazak vazduha. Bez obzira na to da li je veća količina vode ušla u pluća, osnovni problem ostaje isti - organizam ne dobija dovoljno kiseonika.
Zašto čovjek može brzo da izgubi snagu?
Mišićima je za rad potreban kiseonik. Kada njegov nivo počne da opada, osoba postaje sve slabija, dezorijentisana i manje sposobna da kontroliše pokrete.
Borba za održavanje glave iznad vode istovremeno troši veliku količinu energije. Zbog toga osoba može da izgubi snagu, čak i kada umije dobro da pliva. Panika i ubrzano disanje mogu dodatno da otežaju situaciju, jer čovek više ne uspeva pravilno da uskladi disanje i pokrete.
To, međutim, ne znači da je moguće objasniti svaki slučaj samo nedostatkom plivačke sposobnosti. Na sposobnost čovjeka da ostane na površini mogu da utiču zdravstveno stanje, umor, temperatura vode, talasi, struje, povrede i brojne druge okolnosti.
Mozak je posebno osjetljiv na nedostatak kiseonika
Mozgu je potreban neprekidan dotok krvi bogate kiseonikom. Kada kiseonika nema dovoljno, mogu da se pojave zbunjenost, problemi sa koordinacijom, gubitak svesti i grčevi.
Produženi nedostatak kiseonika može da izazove trajno oštećenje mozga. Klinika Klivlend navodi da cerebralna hipoksija nastaje kada mozak ne dobija dovoljno kiseonika, a njene posljedice zavise od toga koliko je dugo dotok bio prekinut.
U najtežim slučajevima nedostatak kiseonika pogađa i srce, koje može da prestane pravilno da radi, nakon čega dolazi do srčanog zastoja.
Kada se objavi vijest o utapanju, samo nadležni organi, ljekari i rezultati obdukcije mogu da pokažu šta je prethodilo događaju. U nekim slučajevima, osoba se prvo nađe u opasnosti zbog problema u vodi, dok u drugim može prethodno da doživi zdravstvenu tegobu, povredu ili gubitak svijesti.
Zbog toga medicinsko objašnjenje utapanja ne predstavlja objašnjenje konkretnog događaja. Ono samo pokazuje šta se u tijelu događa od trenutka kada čovjek više ne može da diše zbog potapanja u vodu - nivo kiseonika opada, slabe funkcije mozga i mišića, a bez brze pomoći mogu da budu ugroženi srce i život.
(MONDO)