Azijska hrana, bogata sojom, ipak ne doprinosi sniženju krvnog pritiska, utvrdili su američki stručnjaci.
Ranijim studijama je utvrđeno kako intravenozne infuzije sojinih izoflavona mogu da povećaju prozvodnju azot oksida u organizmu - jedinjenja koje potpomaže širenje krvnih sudova.
Međutim, ljudi ne uzimaju soju kroz infuziju. Osim toga, pomenute studije su se bavile samo kraktoročnim efektima izoflavona iz soje na krvne sudove, a ne i time da li je ostvarena trajnija korist za krvni pritisak ispitanika.
Hjustonski tim, kojim je rukovodio Vilijam Vong, je među 24 žene u menopauzi, koje su sve imale blago povišen pritisak, nasumice izabrao polovinu kojoj su svakog dana davane tablete sa 80 mg sojinih izoflavona, dok je druga polovina dobijala placebo tablete.
Poslije šest nedjelja između dvije grupe nije bilo osetnije razlike u prosječnoj visini krvnog pritiska - gornji je u prvoj grupi u prosjeku bio 137. mm/Hg, a u grupi na placebu 136 mm/Hg. Prosjek donjeg pritiska u obje grupe je iznosio oko 80 mm/Hg.
Obavljeno je i specijalno testiranje krvi žena koje su dobijele sojine izoflavone, da bi se utvrdilo da li je kod njih došlo do povećane produkcije azot oksida, koji utiče na proširenje krvnih sudova. I taj rezultat je bio negativan.
Zaključak je da pozitivni efekti soje na zdravlje srca kod azijskog stanovništva vjerovatno dolaze od činjenica da soju redovno konzumiraju tokom cijelog života.
Međutim, osobe koje su se oduvijek hranile na zapadnjački način, neće osjetiti korist od toga što bi pod stare dane počele da uzimaju soju u obliku dodatka ishrani.
(Tanjug)