Broj oboljelih od raka u svijetu porašće za 75 odsto (22,2 miliona) do 2030.
Dok se rast broja stanovnika i produžetak života često navode kao razlozi za povećanje broja oboljelih, uzročnici najmanje jedne petine novih slučajeva raka najvjerovatnije će biti predupredivi faktori, kažu naučnici u studiji sprovedenoj u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka u Lionu, u Francuskoj.
Broj tipova raka uzrokovanih infekcijama, poput raka crijeva, i nekih vrsta raka jetre i stomaka, u padu su, navode stručnjaci. Ali, očkuje se porast oboljevanja od kancera pluća, debelog crijeva i dojke, povezanih sa lošom ishranom, nekretanjem, pušenjem i prekomjernom konzumacijom alkohola.
Naučnici procjenjuju da će do 2030. godine, broj ljudi oboljelih od raka u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta skočiti za više od 90 odsto.
Prethodne zdravstvene inicijative da se spriječi da ljudi umiru od infektivnih bolesti - poput malarije i side, dovele su do toga da je produžen životnih vijek ljudi, što omogućava eventualno oboljevanje od raka koji se povezuje sa starenjem, ukazuje se u studiji.
Stručnjaci navode da bi zemlje u razvoju trebalo da uče od Zapada kako da izbjegnu greške. "Nema potrebe da se breme raka pluća sa Zapada prebacuje na zemlje u razvoju", poručio je Džon Grupman iz Škole Džons Hopkins Blumberg za javno zdravlje u Baltimoru, koji nije učestvovao u izradi ove studije.
On je ukazao da medicinski stručnjaci sada treba da rade na tome kako da se izbjegne poplavu slučajeva raka. "Pogrešno je uvjerenje da se ništa ne može učiniti. Ako uvedemo praćenje raka crijeva i vakcine (da se on spriječi), možemo da eliminišemo rak crijeva u ovom vijeku", naveo je Grupman.
Fredi Brej koji je rukovodio izradom studije, rekao je da je kancer "nusprodukt" u zemljama u kojima je došlo do povećanja prihoda, životnog vijeka i većeg obrazovanja.
U studiji se navodi da su naučnici do prognoze došli na osnovu trendova oboljevanja od raka i demografskih projekcija UN, a Brej je ukazao na moguća odstupanja u podacima, s obzirom da je broj oboljelih od raka u Africi, Aziji i Latinskoj Americi sada manji od deset odsto stanovništva.
Ljudi u zemljama u razvoju češće su na meti infekcija koje izazivaju rak, međutim, ubuduće oni se neće boriti samo protiv tih tipova raka, već i sa onima povezanim sa određenim načinom životu, poput kancera pluća, dojke i debelog crijeva.
U studiji se, takođe, ukazuje da pošto je liječenje raka veoma skupo, siromašne zemlje treba da se usredsrede na prevenciju.
Naučnici su ukazali da bi se jedna trećina do jedne polovine budućih slučajeva raka mogla izbjeći uticajem na ljude da se hrane zdravije, ostave pušenje i vježbaju.
(Beta-AP)