Ako ste se jedva nakanili da ustanete iz kreveta jutros, evo zgodnog izgovora - možda patite od društvenog džet lega.
Naučnici kažu da nas provod tokom vikenda i duže spavanje subotom i nedjeljom toliko umore, da početak radne nedjelje doživljavamo kao "pakao", pri čemu mnogi ostaju grogi čak do srijede.
Neposredni efekti ovakvog stanja su slabija memorija i sporije reakcije, što objašnjava onaj osjećaj tromosti ponedjeljkom ujutru koji vam je sigurno poznat.
Istraživanje sprovedeno na Raš univerzitetu u Čikagu bavilo se uticajem promjena u režimu spavanja na naše ponašanje i raspoloženje, a rezultati su pokazali da razlika od samo dva sata kada je riječ o odlasku na spavanje ili ustajanju može da vas izbaci iz kolosijeka na nekoliko dana.
Ako vam se to često događa, veća je vjerovatnoća da ćete posegnuti ka kafom i cigaretama, pa će ukupan negativni uticaj na zdrvalje biti još snažniji,
"Vikend često doživljavamo kao priliku da 'nadoknadimo' san koji nam nedostaje tokom nedjelje, ali to nije dobro, jer se od 'surovosti' ponedjeljka ujutru ne može pobjeći", kaže Helen Berdžis sa Raš univerziteta.
Sindrom "društvenog džet lega" prvi je opisao njemački naučnik Til Ronenberg, koji je upozorio na pogubne posljedice savremenog načina života po naše zdravlje. Bez obzira na obaveze koje nam nameće društvo, ne smijemo se odricati sna, prenosi "Dejli mejl".
Dovoljno kvalitetnog sna nije gubljenje vremena, već "garancija" za bolji kvalitet života, ali i učinak na poslu, poručuje Ronenberg.
(MONDO)