Djeca mlađa od tri godine ne bi trebalo vrijeme da provode ispred televizora.
Prosječno dijete u današnje vrijeme do sedmog rođendana provede ukupno čitavih godinu dana "prikovano" za ekran.
Ograničavanje vremena koje djeca provedu u gledanju televizije doprinosi boljem zdravlju i pravilnijem psihofozičkom razvoju, poručuju ljekari. Prosječno dijete u današnje vrijeme do sedmog rođendana provede ukupno čitavih godinu dana "prikovano" za ekran, a tokom detinjstva klinci maltene više vremena borave pred televizorom nego u školi.
Nekontrolisani pristup igračkim konzolama, tabletima, televiziji, smartfonovima i kompjuterima povezana je sa rastućim problemom gojaznosti i povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa dva, a prosječno dijete danas odrasta pred pet različitih vidova monitora ili ekrana u kući.
Izloženost različitim sadržajima u mjeri i na način koji je danas postao uobičajen može da dovede do problema sa fokusiranjem pažnje i drugih psiholoških poteškoća, upozorava dr Arik Zigman, razvojni psiholog.
"Smanjenje ukupnog vremena koje djeca u toku dana provedu pred ekranom, ali i odlaganje 'pristupa' televiziji za nešto stariji uzrast donijelo bi značajne prednosti kada je riječ o dječjem zdravstvenom stanju ali i psihološkom razvoju", kaže on.
Suviše vremena pred ekranom negativno utiče i na sposobnost djece da kasnije uspostavljaju dobre odnose sa drugima, kao i na njihove socijalne vještine.
Roditelji danas televiziju često koriste kao "elektronsku bebisiterku", ili nešto što će djeci nadoknaditi njihovu pažnju, ali, bez obzira na tempo života, ljekari upozoravaju da se djeci mora ograničiti vrijeme koje provode pred ekranom.
Do treće godine djeca uopšte ne bi trebalo da gledaju televiziju, u uzrastu između tri i sedam godina tu aktivnost treba ograničiti na oko pola sata dnevno, a između sedme i dvanaeste godine u gledanju televizijskog programa djeca mogu da provedu oko sat vremena u toku dana, prenosi preporuke lekara "Dejli mejl".
(MONDO)