Stručnjaci tvrde da malo ko u Bosni i Hercegovini brine zbog najezde sapunica i drugih medijskih sadržaja sumnjivog kvaliteta.
Posljedice loših medijskih standarda mogle bi da budu dugoročne.
Mediji razvijenih zapadnih država puno pažnje posvećuju obrazovnim emisijama dok u zapadnobalkanskim medijima, posebno u BiH i Srbiji, dominiraju politika i sapunice, piše Dojče Vele.
Osiromašeni građani ovih država, kako odrasli tako i djeca, počeli su da se identifikuju sa sultanima, princezama, vojskovođama i raznim drugim likovima.
Eksperti tvrde da razlog za to treba tražiti i u nedostatku kvalitetnih domaćih sadržaja. Urednica dječijeg programa BH radija 1 Snježana Galić podsjeća da je u vrijeme nekadašnjeg Radio Sarajeva „čitava ekipa kreirala brojne sadržaje, razne emisije, reportaže, radio igre i kontakt programe“.
„Danas, BH radio 1 sadržaje za djecu plasira subotom u jednosatnoj emisiji kontakt tipa „Ringišpil“. Imali smo i rubrike za jutarnji program, a od nove šeme u oktobru 2012. godine startovala je i emisija 'Odrastanje' u kojoj angažujemo čitav tim stručnjaka. U okviru dječijeg programa sada je angažovan samo jedn čovjek i mislim da bi taj program trebalo kadrovski ojačati“, kaže Snježana Galić.
Predsjednica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac podsjeća da bi mediji, posebno javni servisi, pored informativne i zabavne, trebalo da imaju i edukativnu ulogu. Ona tvrdi da su djeca i mladi ljudi u BiH danas izloženi velikoj količini informacija koje je u vrijednosnom smislu teško selektovati.
„Pogrešnom edukacijom nameću se vrijednosti koje naši mladi ljudi slijede i prema tome prave standarde. Mi imamo ogromnu količinu mladog svijeta koji je polupismen, koji ne čita knjige, koji nema elokvenciju u izrazu upravo zato što mu niko ne govori da bi sebe trebalo da izgrađuje na drugačiji način, a ne samo na onaj na koji se može identifikovati sa lošim serijama, jeftinim ili besplatnim stranim programima koji nemaju nikakve veze s našom kulturom i našim podnebljem“, kaže Ljiljana Zurovac.
Premijer Turske objavio je rat „Sulejmanu Veličanstvenom“. Ta kostimirana TV-serija, nije hit samo u Turskoj, već i u zemljama Balkana i na Srednjem istoku. Ali za turskog premijera ona predstavlja skrnavljenje istorije.
Nedostatak domaćeg, kvalitetnog programa usmjerava djecu ka drugim sadržajima koji im se nude na različitim medijima, najčešće na lokalnim stanicama, kablovskim mrežama i internetu.
Trinaestogodišnji Ahmed iz Sarajeva kaže da na televiziji često gleda zabavne i istorijske emisije na stranim kanalima kao što su „History“ i „Discovery“, a ponekad i muzičke kanale. „Vrlo rijetko gledam domaće TV kanale, jer njihov program čine uglavnom sapunice, rijaliti emisije i neki niskobudžetni filmovi. Malo je dječijih emisija, kako obrazovnih tako i zabavnih, a pogotovo nedostaju emisije za djecu mog uzrasta“, kaže Ahmed.
Dvanaestogodišnja Azra iz Sarajeva ne voli da gleda sapunice i rijaliti emisije „kojih sada ima najviše na televiziji“.
„Najviše gledam američke sitkome, zato što su zabavni, a kad sam bila manja voljela sam da gledam emisije kao što su 'Lutkokaz' i 'Žutokljunac'. Sada na televiziji baš i nema zabavnih ni obrazovnih dječijih emisija i veoma mi je žao što je tako“, kaže Azra.
Psiholog Selma Sinanović ističe da danas veliki uticaj na odgoj djece imaju mediji i društvene internet-mreže čiji sadržaji često sugerišu „pogrešne moralne principe“.
„S obzirom na aktuelnu društvenu situaciju koju karakteriše i 'prezaposlenost' roditelja, djeca su često prepuštena sama sebi tako da nema adekvatne cenzure nad sadržajima koje prate na medijima i socijalnim mrežama“, kaže Selma Sinanović.
Kroz rad sa djecom Selma Sinanović uočila je da se mladi često identifikuju sa „omiljenim“ likovima iz filmova i serija. „Kod djevojčica se to ogleda kroz 'slobodnije' ponašanje, dok dječaci više ispoljavaju agresivnost, jer se najčešće identifikuju sa osobama koje glume ubice i druge negativne likove“, kaže Selma Sinanović.
Stručnjaci zato upozoravaju da odgovorni moraju ozbiljno da se pozabave tim problemom, jer bi sve ono što proizilazi iz već nametnutih loših medijskih standarda i sadržaja moglo da ima dugoročne posljedice.
(MONDO)