Ovo sigurno ne možete da uradite

Liznuti lakat: Ovaj potez nemoguć je za većinu pripadnika ljudske vrste, zahvat lizanja lakta zahtijeva ogromnu pokretljivost ramene ili nadlaktične kosti koja povezuje nadlakticu i podlakticu. Ovo možda može da izvede dijete mlađe od 11 godina, čije kosti još nisu sasvim očvrsle, već su ruka i leđa povezani hrskavicom, odnosno mekanim tkivom koje omogućava veću savitljivost.

Elastičnost slabi što je čovjek stariji. Možemo da pokušamo da pomjerimo lakat ka suprotnom ramenu i tako ga primaknemo usnama, ali ni tada jezik ne može da ga odsegne. Geometrija lakta zapravo ne dozvoljava velike pokrete. Kada miruje, lakat pravi ugao od 19 stepeni ka podlaktici. Kad ga savijemo ka unutra, može da napravi ugao od najviše 145 stepeni, odnosno 180 stepeni kad ga savijemo ka spolja.

Koristiti sve prste osim srednjeg: Nemoguće je zakočiti srednji i koristiti ostala četiri prsta kao što to čine crtani junaci. Ako se savije srednji, domali prst se ukoči i ne može da izvede bili kakav pokret.

Prsti šake su nezavisni, ali domali, najslabiji prst je povezan sa istom spoljašnjom tetivom kao i srednji. Od dva uparena prsta, srednji vodi glavnu riječ - kad ga savijemo, domali više ne može da se pomjeri. Međutim, ne važi suprotno. Kad je domali prst savijen, srednji se pomjera bez teškoća, piše "Zabavnik".

Pomjeriti samo jedno uvo: Mehanika životinjskog tijela nadilazi ljudsku - nilski konji mogu da pomjere samo jedno uvo, dok je to za ljude nemoguća misija, osim ukoliko ne upotrijebe ruke. Prema istraživanju sprovedenom na Univerzitetu u Roteradmu, životinjska nadmoć u upravljanju mišićima koji pokreću uvo zavisi od jednog dijela kičmene moždine u donjem dijelu mozga, a on je kod čovjeka, za razliku od nilskih konja, mačaka i slepih miševa, mnogo manje razvijen.

Osim toga, mišići ušiju kod životinja mogu da se pomjeraju u skladu sa zvukovima koje čuju. Kod ljudi su ovi mišići gotovo nepokretni i usklađeni s pokretima očiju. Zato se kada pogledamo udesno i uvo, premda gotovo neprimjetno, pomjera u tom pravcu.

Kinuti otvorenih očiju: Nemoguće je kinuti otvorenih očiju zato što kijanje pokreće refleksnu radnju koja nas nagoni da spustimo kapke. Kad treba da kinemo, iz kičmene moždine, u kojoj se nalazi takozvani centar za kontrolu kojanja, niz neurona šalje savršeno usklađene motoričke nadražaje u različite dijelove tijela. Oči se zatvaraju, a trbušni i mišići vrata stežu se u istom trenutku kad se spuste kapci. U jednom kijanju izbaci se oko 40.000 kapljica sluzi, a neke od njih putuju brzinom od 320 kilometara na sat. Naučnici smatraju da je zatvaranje očiju refleks kojim se štitimo od bakterija izbačenih tokom kijanja.

Istovremeno dotaći topao i hladan predmet zatvorenih očiju: Ako od osobe s povezom preko očiju zatražimo da istovremeno dotakne čašu ledene vode i šoljicu vrelog čaja, ona će već nakon prvog dodira povući ruke. Osjećaj toplote i osjećaj hladnoće prenose se u mozak pomoću dva različita toplotna prijemnika. Ali kada nema jasnu sliku, mozak, barem u djeliću sekunde, nije u stanju da rastumači dva suprotna osjećaja i nalaže rukama da se povuku. Kada su nam oči zatvorene, čak i mozak gubi sigurnost.

(MONDO/Foto: Guliver/Getty images/Thinkstock)