Ostvari li se najgori klimatski scenario, a po svemu sudeći hoće, do 2080. godine nestaće čak 99,7 odsto današnjih plantaža kafe.
Ljubitelji kafe, a riječ je o više od dvije milijarde ljudi, trebalo bi da se zabrinu. Biljka "Coffea arabica", najčešće konzumirana sorta kafe, mogla bi izumrijeti za manje od 70 godina, pokazalo je istraživanje britanskih naučnika iz Kraljevskih botaničkih vrtova u jugozapadnom Londonu, prenosi portal B92.
Istraživači pod vođstvom dr. Arona Dejvisa napravili su kompjutersku simulaciju mogućih uticaja klimatskih promjena u istočnoj Africi gdje raste sorta "arabica" i zaključili da bi do 2080. zbog globalnog otopljenja mogla nestati mjesta pogodna za rast te biljke.
Prema najoptimističnijem scenariju emisije ugljen-dioksida koji je objavio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), 65odsto mjesta na kojima se danas uzgaja "arabica" biće do 2080. godine neprikladna za gajenje kafe. Ostvari li se najgori scenario - nestaće 99,7odsto današnjih plantaža kafe. Prema sadašnjim nivoima emisije ugljen-dioksida, čovječanstvo je na putu za najgori scenario, što znači da će do 2060. godine globalna temperatura porasti za 4°C, a do 2100. godine između pet i šest stepeni.
Kafa je najpopularnije piće na svijetu: dnevno se širom svijeta popije više od 1,6 milijardi šoljica ovog napitka. Nakon nafte kafa je druga roba na svijetu kojom se najviše trguje, s godišnjim izvozom vrijednim 15 milijardi dolara. Najveći potrošač kafe na svijetu je SAD, gdje se dnevno popije 400 milona šoljica.
Međutim, kada se gleda potrošnja po glavi stanovnika, prednjače skandinavski narodi. Tako prosječan Finac godišnje popije 12 kilograma, Šveđanin i Norvežanin 11, a Danac 10 kilograma kafe. Svjetska godišnja potrošnja kafe po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kilograma, dok je prosek u EU 5,8 kilograma.
Istorija gajenja kafe seže u šesti vijek, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih semenki kafe počeo je da se priprema napitak koji se ubrzo proširio širom Arabijskog poluostrva. Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kafa stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plači Topkapi. Evropljani su ukus kafe prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.
Ubrzo se kafa proširila širom Evrope i postala popularno piće, a u 17. i 18. vijeku kafane su nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Evropljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kafe.
Danas se kafa uzgaja u 70 zemalja svijeta, a dvije trećine zrna potiče od sorte "Coffea arabica", čija su stabla prije 1.400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna "arabice" imaju blag ukus, uz koji se svakog dana razbuđuju stotine miliona ljudi. Najveći proizvođač "arabice" je Brazil, a slijede ga Kolumbija i Etiopija.
Biljka "arabica" voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 stepena Celzijusa. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja, na nadmorskim visinama između 1.000 i 2.000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kafa uzgaja.
Na primjer, u Kolumbiji se kafa nekad uzgajala na 1.000 m nadmorske visine, a sada ispod 1.200m nadmorske visine ima vrlo malo biljaka "arabice". U Kostariki kafu je na najnižim područjima, na kojima se ranije uzgajala, potisnuo ananas - kaže dr. Piter Bejker, stručnjak za kafu u neprofitnoj organizaciji CABI koja savjetuje farmere u zemljama u razvoju. Bejker se trenutno nalazi u Tanzaniji, gdje pomaže tamošnjim uzgajivačima kafe.
"Cvjetovi kafe vrlo su osjetljivi i ako je temperatura previsoka, zakržljaju. To sada vidimo u Tanzaniji. Nadalje, usljed klimatskih promjena ugrožen je i kvalitet kafe. Naime, ako zrna prebrzo sazru, kvalitet kafe je narušen - kaže Bejker. - I ono što posebno utiče je povećani broj ekstremnih vremenskih događaja: dugotrajne suše ili kišna razdoblja nikako ne odgovaraju stablima kafe.
Ako je pretoplo i vlažno, lišće kafe na udaru je epidemije, što se uviđa na plantažama u Kolumbiji i sada u Centralnoj Americi - naglasio je Baker i istakao da uzgajivači kafe već osjećaju posljedice globalnog zatopljenja.
(MONDO)