Ne zaboravi na dnevnu dozu magnezijuma

Mnogi vjeruju da bi se tegobe kao sto su srčani problemi, glavobolje, visok pritisak alergije, napetost mišica, dijabetes i mnogi drugi zdravstveni problemi, mogli riješiti smanjenjem svakodnevnog stresa ili usporavanjem tempa života.

Zbog toga sve ove probleme pogrešno smatramo za uzrok, a ne posljedicu nekog drugog disbalansa. Umjesto da našu brigu o zdravlju svedemo na traganje za dobrim odmorom ili čudesnim eliksirom, prvo treba da provjerimo da li unosimo potrebnu dnevnu dozu magnezijuma.

Jer, dnevni unos preporučene doze magnezijuma često je rješenje za prevenciju i ublažavanje mnogih zdravstvenih problema. Brojna istraživanja su potvrdila blagotvoran uticaj magnezijuma na funkcije i metabolizam svih tjelesnih tkiva i organa, a Svjetska zdravstvena organizacija ga preporučuje kao najbolju preventivu za mnoge bolesti.

Ipak najznačajnija uloga magnezijuma jeste njegov blagotvoran uticaj na rad srca i kompletnog kardiovaskularnog sistema. Kada se uzme u obzri da su bolesti srca i krvnih sudova najčešće bolesti u Srbiji, kao i da svakih 15 minuta u Srbiji od ove bolesti neko umre, uloga magnezijama u prevenciji i liječenju dobija još više na značaju.

Magnezijum pomaže u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola u krvi. Ovaj mineral olakšava srčane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, učestvuje u regulaciji nivoa šećera u krvi, pospješuje fizičku kondiciju i reguliše rad crijeva.

Smanjena količina magnezijuma u organizmu je najčešći uzročnik hipertenzije, nepravilnog rada srca i nastanka ozbiljnih zdravstvenih problema.

Simptomi nedostatka magnezijuma mogu biti: opšta slabost organizma, osjećaj umora, nesvjestica, vrtoglavica, poremećaj sna, grčenje mišića, nepravilan rad srca, uznemirenost, nervoza, razdražljivost, alergije, drhtavica, nizak nivo šećera u krvi.

Svjetska zdravstevna organizacija preporučuje konzumiranje magnezijuma na dnevnom novou i to u količini od 330-380 mg/l.

(MONDO)