Ako slušate preporuke svojih majki, poput onih da ne pušite, ne pijete, da se bavite sportom, već ste mnogo uradili za svoje zdravlje.
Sve ostalo zavisi od napretka medicine.
Ranije, unazad 120 godina, je 25 od 100 novorođenčadi umiralo. Danas umire tri ili četiri od hiljadu rođene djece. Tako veliki napredak treba da zahvalimo razvoju medicine.
Posljednjih 30 godina smo svjedoci naglog smanjenja mortaliteta novorođenčadi uzrokovanog kardiovaskularnim oboljenjima. U međuvremenu se pacijenti mnogo brže oporavljaju od posljedica srčanog udara. Stentovi i bajpasi pacijentima pomažu da se brže oporave, a i liječenje akutnih simptoma je znatno uspješnije. Šanse za preživljavanje su mnogo veće.
Osim toga, zdravstvena prevencija je u velikoj mjeri napredovala i svakim danom stičemo nove spoznaje o rizičnim faktorima. Naši preci ništa nisu znali o holesterolu.
"Za mene, kao ljubitelja fudbala, posebno je interesantan kardiovaskularni mortalitet i njegov porast za vrijeme značajnih fudbalskih zbivanja. Kod muškaraca u Njemačkoj se za vrijeme Svjetskog prvenstva 2006. godine taj broj utrostručio. I to je jedan od načina koji nam omogućava da više saznamo o uzročnicima srčanog udara ili kardiovaskularnih oboljenja", kaže za DW njemački ekspert za demografiju Rolanda Raua sa Univerziteta u Roštoku.
Šta je najvažnije za prosječan životni vijek? Koliko su važni geni, stil života i medicina?
Postoje studije u kojima su analizirani različiti faktori i njihov uticaj na životni vijek. Pokazalo se da maksimalno jednu četvrtinu čine genetski faktori. Događaji iz ranog djetinjstva i nasljedne predispozicije čine drugu četvrtinu, a više od polovine određuje način života i napredak medicine.
Na čemu su bazirane prognoze o trajanju životnog vijeka? Hoće li krivulje na grafičkim prikazima i dalje nastaviti sa rastom?
"Nema iluzija da će biti tako. Često me pitaju kakav uticaj na dužinu života imaju klimatske promjene i ekonomske krize. Moj odgovor je - nemaju nikakav uticaj! Postoje različite statističke metode, ali se u suštini radi o tome da trendove iz prošlosti treba ugraditi u budućnost."
Znači li to da će ljudi, u slučaju da statistička krivulja nastavi da raste, živjeti beskrajno dugo?
"Neće ići tako daleko i ne mislim da mi možemo da živimo beskonačno dugo. Vidimo u zemljama sa visokim prosjekom životnog vijeka, kao što su Japan i Francuska, da se svakih deset godina prosječan vijek stanovnika produžava za dvije i po godine. To znači da se prosjek svake godine povećava za tri mjeseca, odnosno šest sati po danu."
Znači li to da bi trebalo da se strpimo i što više odgađamo vrijeme rođenja deteta, ako želimo da naši potomci duže žive?
"Da, moglo bi se tako interpretirati, iako ja to nikada nisam posmatrao iz te perspektive. Ja sam nepušač, ne konzumiram skoro nikako alkohol i praktikujem sport. Šta bih još mogao uraditi kako bih živio 79 ili 82 godine, kao što ste predvidjeli, već 85 ili 90 godina?"
Nažalost, ne možete isključiti velike faktore rizika, jer je činjenica da ste ljudsko biće. U svim zemljama žene u prosjeku žive duže od muškaraca. Recimo, zimi bi trebalo da se toplije odijevate, jer je poznato da je u zimskom periodu smrtnost veća za 20-30 procenata. To znači da se tada povećava rizik od smrtnosti uzrokovane oboljenjima disajnih puteva ili trombozom.
"Ja svojim studentima stalno govorim da su, ako slušaju preporuke svojih majki, kao što su savjeti da ne puše, ne piju, da se bave sportom, već sve uradili za svoje zdravlje. Sve ostalo zavisi od napretka medicine. I tu se relativno malo toga može lično uraditi."
(MONDO)