Ukoliko ste nervozni, mršavite opada vam kosa... vjerovatno imate hipertireozu.
Nasuprot tome, osobu sa hipotireozom karakteriše malaksalost, zimogrožljivost, otečenost... Hrana može da pomogne, ali ne i da vas izliječi.
"Za osobu koja je nervozna i žali se da je izgubila na tjelesnoj težini iako ima dobar apetit, ima lupanje, ponekad i preskakanje srca, opadanje kose, toplo preznojavanje može se pretpostaviti da ima hipertireozu", rekla je prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog Kliničkog centra Srbije.
Ona je objasnila da se, takođe, često javljaju promjene na očima - ispupčene očne jabučice, sjajne oči, pogled ukočen, topli oznojeni dlanovi, topla koža, vlažna i baršunasta. Srčani ritam je ubrzan, mogu se javiti aritmije, a u težim slučajevima srčano popuštanje i embolija.
"Nasuprot tome, osobu sa hipotireozom karakteriše umor, malaksalost, zimogrožljivost, najčešće dobijanje na tjelesnoj težini, otečenost, opstipacija (probavni problemi)...", kazala je Tanjugu doktorka Dimitrijević Srećković. Ona je dodala da, kod velikog broja osoba sa hipotireozom, u početku mogu da izostanu simptomi, a smetnje koje oboljeli imaju veoma su nejasne i nekarakteristične ali se vremenom javljaju klasični simptomi bolesti.
Da bi se postavila dijagnoza poremećaja štitaste žlijezde uz opisanu kliničku sliku, dovoljno uraditi hormonski status štitaste žlijezde i odlučiti se za terapiju. Pored hormona, može se uraditi i ultrazvučni pregled.
Govoreći o terapiji hipertireoze, Dimitrijević Srećković je rekla da se koriste antitireoidni lijekovi "metimazol" i "propiltiouracil", uz beta blokatore koji uspotavaju srčani rad i sedative koji smiruju nervozu. Ona je istakla da je neophodna kontrola leukocita na sedam dana, jer lijekovi za štitastu žlijezdu mogu ponekad da izazovu smanjenje broja leukocita, pa se terapija u tom slučaju mora prekinuti.
"Poslije nekoliko mjeseci do godinu dana pacijent ulazi u remisiju bolesti (oporavak) koja može trajati i više godina, kada se najčešće javlja recidiv bolesti pa se terapijski postupak mora ponoviti, a u nekim slučajevima primjenjuje se terapija radio jodom ili operativno liječenje", rekla je Dimitrijević Srećković.
Za razliku od hipertireoze, lečenje hipotireoze je jednostavno i postiže se doživotnom supstitucijom preparata "tiroksina", hormona štitaste žlijezde. Doza se određuje prema vrijednostima hormona u krvi (T4 i TSH) pa su važne redovne kontrole na dva do tri mjeseca da bi se primijenila optimalna doza lijeka.
Doktorka objašjava da uvećanje štitaste žlijezde može da izazove hrana s većim procentom joda, a toksična struma češća je kod onih koji jedu morske alge. Svježa keleraba, prokelj, karfiol, kelj sadrže strumogene supstance i previše ovog povrća u prijesnom stanju može da izazove strumu, ali se strumogene supstance kuvanjem mogu uništiti.
O preporukama za ishranu kod hiper i hipotireoze doktorka Dimitrijević Srećković i prof. dr Vladimir Vukašinović sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu pišu i u knjizi "Post put u život - hrišćanski post u prevenciji i liječenju dijabetesa, ateroskleroze i kancera".
Kod pacijenata sa hipertireozom u stanju ubrzanog metabolizma dolazi do promjena na mišićnoj i koštanoj masi pa se preporučuje povećan unos aminokiselina, proteina i kalcijuma (1.200 mg dnevno). Hrana koja povoljno djeluje kod oboljelih od hipertireoze su integralne žitarice, kupus, prokelj, karfiol, rotkvice, spanać, pasulj, začin kurkuma a značajan je unos vitamina C i omega-3-masnih kiselina.
Zeleno lisnato povrće kao što je kupus, kelj, prokelj, repa, keleraba, sadrže strumogene supstance koje ometaju preuzimanje joda i na taj način smanjuju proizvodnju hromona štitaste žlijezde, a proso djeluje na isti način u smanjenju funkcije štitaste žlijezde.
Soja je jak supresor tiroidnih hormona i može biti korisna kod hiperfunkcije štitste žlijezde, ali je treba koristiti u fermentisanom obliku, kao što su soja sos, tofu, miso...
U posljednje vrijeme sve više se ističe biljka aronija koja pored mnogih svojstava reguliše i rad štitaste žlijezde, jer u svojim plodovima sadrži veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine) i moćan je antioksidans.
Kod pacijenata se hipotireozom oni savjetuju unos plavih riba kao što su tunjevina, skuša, haringa, losos koje su bogate selenom i omega-3 masnim kiselinama, morski plodovi i školjke. Takođe se preporučuje veći unos žitarica, integralni pirinač bogat selenom, orašasti plodovi, suncokretove semenke, citrusno voće, banane, jagode, šljive, a od povrća se posebno ističe značaj šargarepe i paprike.
Doktorka Dimitrijević Srećković savjetuje korišćenje maslinovog i ribljeg ulja, mliječne proizvode sa dodatkom probiotskih kultura, a od čajeva zeleni.
Dimitrijević Srećković i Vukašinović upozoravaju na štetno dejstvo konzumiranja veće količine kafe, jer ima i stumlativni i strumogeni efekat, što predstavlja problem onima koji imaju i hiper i hipotireozu. Oni tu činjenicu podupiru argumentima da je kafa jak stumlans u produkciji hormona kod hipertireoze pa može pogoršati njenu funkciju, a kod hipotireoze kafa ometa preuzimanje joda i sprječava stvaranje tiroidnih hormona.
(MONDO/Tanjug, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)