Palmino ulje jedemo sve više, ali to ne znamo

Ovaj podatak ukazuje na to da ovu vrstu ulja konzumiramo i više nego što nam je poznato.

Koristi se u svim prehrambenim industrijama, ima ga u gotovo svim slatkišima, pecivima, margarinu, grickalicama... Sa druge strane o palminom ulju se gotovo ništa ne zna, o njemu se objavljuju oprečne studije. Dok jedni tvrde da je zdravo, druga naučna istraživanja pokazuju da može biti opasno ukoliko se pretjerano koristi, posebno za osobe sa srčanim problemima.

"Potrošač" je istraživao kakve su karakteristike ovog ulja u odnosu na druge vrste i koje su njegove prednosti i mane. Prema nezvaničnim podacima u svim državama u kojima posluje "Mekdonalds" je jedan od većih potrošača palminog ulja. Ipak, kako saznajemo, domaći restorani brze hrane, ribarnice i pekare uveliko prelaze na ovu vrstu ulja jer im je jeftine i postojanije u proizvodnji i može više puta da se koristi. Čak se i pržene grickalice u prodavnicama zdrave hrane sve češće pripremaju na palminom ulju.

Idealno za prženje

Zbog neutralnog mirisa i ukusa, palmino ulje smatra se idealnim za termičku obradu namirnica, a naročito za prženje u fritezama. Ohlađeno ovo ulje se steže, pa svi ostaci hrane od prženja padaju na dno. Kada stegnuto ulje izvadite iz friteze, odstrani se prljavi dio, a ostatak ulja može odmah da se koristi, čak i za spremanje drugih namirnica. Palmino ulje sadrži 40-50 odsto zasićenih masnih kiselina, vitamine A, E i antioksidante, koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma.

"Po obimu proizvodnje palmino ulje je na drugom mjestu u svijetu, poslije sojinog. Proizvodi se više podvrsta i svaka ima svoju namjenu. Dobija se iz mesnatog dijela ploda uljane palme, dok se iz koštice istog ploda dobija ulje koje je drugačijih fizičko-hemijskih karakteristika, ali i namjene", objašnjava dr Biljana Rabrenović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Najveći proizvođači sirovog palminog ulja su Malezija i Indonezija.

S obzirom na to da palmino ulje ima gotovo podjednaki udio zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, lako se razdvaja na dva dijela: tečan (u kojem su dominantne nezasićene masne kiseline – palm olein) i čvrst (gdje su dominantne zasićene masne kiseline – palm stearin). Zbog različitih tački topljenja ove dvije vrste, ali i rafinisanog palminog ulja, imaju različitu namjenu.

Rafinisano palmino ulje se najčešće koristi za proizvodnju margarina i šorteninga (masti specijalne namjene pripremljene tako da mogu lako da se mažu, mešaju i obrađuju, a koristi se u proizvodnji lisnatog tijesta, hljeba, peciva, kolača i brojnih drugih proizvoda). Palm olein služi za prženje i konditorsku industriju, a palm stearin za proizvodnju margarina.

(MONDO)