Mnogo ljudi misli da, ako nema stolicu bar jednom dnevno, nešto nije u redu, ali raspon stanja koja čine "normalan rad crijeva" je mnogo širi od toga.
Za neke ljude je sasvim normalno da imaju stolicu tri puta nedjeljno, za druge je normalno do tri puta dnevno a, prema riječima dr Dragane Matić, specijaliste opšte medicine, hronična opstipacija ili zatvor, po definiciji obuhvata nekoliko karakterističnih simptoma.
Matić navodi da su među njima otežano pražnjenje crijeva, odnosno potreba za većim naporom prilikom pražnjenja, zatim smanjena količina stolice, tvrda i suva stolica i na kraju ritam pražnjenja rjeđi od tri puta nedjeljno.
"Opstipacija rijetko nosi veliki zdravstveni rizik ako se tretira na odgovarajući način, ali taj problem ne treba ignorisati, jer može dovesti do neprijatnih komplikacija, poput hemoroida ili analnih fisura", ističe dr Matić.
Prema njenim riječima, neki lijekovi mogu da utiču na rad crijeva kao što su, na primjer, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, lijekovi protiv gorušice koji sadrže aluminijum hidroksid ili kalcijum karbonat, antidepresivi, tablete gvožđa, antikonvulzivni lijekovi ili sedativi.
Matić ističe da zatvor sve češće nastaje i kao posljedica dugotrajnog uzimanja lijekova sa laksantnim (opuštajućim) efektom koji izazivaju osjećaj čupanja u crijevima, bol u stomaku. Ako se ovi lijekovi često koriste, mogu da dovedu do stvaranja navike, "lijenosti" crijeva i gubitka refleksa za pražnjenjem.
"Postoji i ozbiljna strana opstipacije koja može da ukaže na hipotireodizam (usporen metabolizam), dijabetes, Parkinsonovu bolest ili lupus", objašnjava Matić.
Ona upozorava da, ako osoba primjeti da opstipacija traje duže od tri nedjelje i ako se smjenjuje sa dijarejom, povezana je sa bolovima u stomaku ili nadimanjem, ima krvi u stolici, obavezno treba da se obrati svom ljekaru da bi se istražio tačan uzrok.
Matić kaže da je prvi korak ka uspostavljanju boljeg rada crijeva, prije svega, promjena životnih navika, što podrazumijeva svakodnevno unošenje namirnica koje predstavljaju veliki izvor celuloznih vlakana.
Među tim namirnicama su integralne žitarice, svježe voće i povrće, a potrebno je unositi i odgovarajuću količinu tečnosti, najmanje dva litra dnevno, i to vodu i prirodne sokove bez dodatog šećera.
"Fizička aktivnost, takođe, stimuliše crijevnu peristaltiku, pa se treba truditi da nam svakodnevna aktivnost bude makar polučasovna šetnja", ističe dr Matić.
"Važno je znati da, kada se javi opstipacija, nema potrebe za čekanjem jer, u zavisnosti od vrste simptoma, postoje brojna rješenja koja pacijent može sam da preduzme da bi sebi olakšao tegobe, ali je važno da se obrati ljekaru", zaključila je Matić.
(MONDO/Tanjug, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)