Gost MONDO klinike ove sedmice je specijalista oftamologije dr Bojan Kozomara, direktor Klinike "Svjetlost" Banjaluka, s kojim smo razgovarali o očuvanju vida, najčešćim oboljenjima oka i preventivi.
Saznajte kada je vrijeme da posjetite ljekara, koji su najčešći znakovi koji ukazuju da s vidom nešto nije u redu, kao i kako se liječe najčešće bolesti oka.
- Uzevši u obzir godine iskustva iza Vas, možete li nam, na početku, napraviti osvrt na opšte stanje u BiH, kada je o očnim bolestima riječ?
Nažalost, stanje se nije mnogo promijenilo od vremena kada sam počinjao karijeru. Naše stanovništvo i dalje misli da se bolesti oka liječe onda kada oko zaboli, da prije toga ne treba raditi preglede i da se svaki gubitak vida može popraviti i vid ponovo vratiti. Istina je i da mlađe generacije mnogo više pažnje obraćaju na svoj vid i rade redovne preglede, dok je kod starije populacije to ipak zanemareno.
Šta je najbolja preventiva kako bi vid ostao dobar?
Jedino redovni pregledi i redovne kontrole mogu da nam osiguraju kvalitetan i dugovječan vid. Oko je jedan od organa koji rijetko boli i kod čijeg oštećenja je prvi simptom gubitak vida. Redovni pregledi su izuzetno važni kod djece, jer dijete ne zna kako izgleda maksimalno oštar i dobar vid.
Koji su prvi simptomi da nešto nije u redu i kada je vrijeme da se obratimo doktoru?
Svaki osjećaj vezan za vid i za oko koji nije uobičajen je znak za uzbunu. Dakle, svaki pad vidne oštrine, blaga ili jaka bol u i oko oka, crvenilo kapaka i oka su znaci da se sa okom nešto dešava. Ipak redovni godišnji pregledi mogu da otkriju i „podmukle“ bolesti oka kao što je, npr. glaukom, odnosno bolest povišenog očnog pritiska.
Koje su posljedice ignorisanja i zanemarivanja simptoma i šta da radimo kada se stvari „otmu kontroli“?
Posljedice ignorisanja zavise od bolesti koja mora da se liječe. Neke od njih, kao što je bolest suhog oka, lako mogu da se liječe i izliječe ukapavanjem kapi vještačkih suza. Isti je slučaj i sa kataraktom, odnosno sivom mrenom, kod koje se operacijom uklanjanja mrene i ugradnje vještakog intraokularnog sočiva vid ponovo vraća. Nažalost, kod nekih drugih bolesti, kao što je glaukom ili dijabetička retinopatija, izgubljeni vid se više ne može vratiti.
Da li dugotrajno gledanje u ekrane, monitore i displeje (zaista) šteti očima i šta možemo da uradimo da štetu izbjegnemo, a da ipak nastavimo da ih koristimo?
Doba u kojem živimo nas tjera da koristimo televizore, a posebno računare i telefone. Ipak, ako se koriste ograničeno i kontrolisano, većih oštećenja oka i vida neće biti. Ono što pacijenti najčešće osjećaju jeste suhoća oka, jer kada radimo za računarom, gledamo u TV ekran ili mobilni telefon, jako rijetko trepćemo, što zapravo dovodi do isušivanja površine oka i pojave blagog bola u oku. Odmor očiju i korišćenje vještačkih suza su najbolja prevencija oštećenja oka.
Mnogo ljudi oftamološke intervencije doživljava sa dozom straha. Kako izgleda detaljan pregled vida, šta sve možemo saznati iz njega i zašto je važno da na pregled dođemo makar jednom godišnje?
Strah je uvijek postojao i uvijek će postojati u medicini. Ipak, treba naglasiti da su današnji načini liječenja oka u potpunosti bezbolni, od samog pregleda (tokom koga se ni na koji način ne dodiruje oko), do operativnih zahvata koji se izvode laserima i za koje je potrebna samo topikalna anestezija, odnosno anestezija kapima.
Povišen očni pritisak ili glaukom, koji često nazivaju i „tihi ubica vida“ je česta dijagnoza. Možete li nam reći nešto više o ovoj bolesti – koliko je ozbiljna, kako se liječi i šta je uzrokuje?
Glaukom je bolest za koju još uvijek nije otkriveno zašto se kod nekih pacijenata javlja, a kod drugih ne. Zovu ga i “tihi ubica vida” jer najčešće ne daje nikakve simptome koji bi mogli ukazati na postojanje ove bolesti, a vid ipak biva oštećen.
Upravo su oni preventivni i redovni godišnji pregledi o kojima smo pričali izuzetno važni za rano otkrivanje glaukoma i njegovo liječenje. Liječi se ukapavanjem određenih vrsta kapi koje se propisuju doživotno, a u novije vrijeme i mikrohirurške intervencije na oku pomažu u kontroli ove bolesti.
Kada je laserska korekcija dioptrije najbolje rješenje?
Laserska korekcija dioptrije je potpuno bezbolna metoda kojom se pacijent trajno rješava potrebe za nošenjem naočala i kontaktnih sočiva. Svi pacijenti koji su stariji od 18 godina, koji imaju stabilnu dioptriju barem godinu dana i koji nemaju oštećenja oka od upala ili povreda su dobri kandidati za ovu operaciju. Operacija je potpuno bezbolna, traje svega pet minuta po oku, a pacijent se svojim svakodnevnim životnim aktivnostima vraća već nakon dva ili tri dana.
Da li su ljudi sa svijetlim očima skloniji nekim poremećajima ili oboljenjima očiju?
Nisu. Ljudi sa svjetlim očima imaju manje pigmenta u irisu, odnosno dužici oka. Ovaj dio oka zapravo daje boju našim očima, tako da skoro 70 odsto osoba ima tamne oči, a oko 30 odsto svijetle. Jedino što ove osobe mogu da osjećaju jeste da im više smeta jako svjetlo, posebno refleksija od snijega i površine vode (mora). Nošenje adekvatnih sunčanih naočala rješava ovaj problem i omogućava normalan život.