Šta klinci treba da nauče do šeste godine?

Između sposobnosti mišljenja djeteta i odrasle osobe nema nikakve razlike, razlikuje se samo količina znanja. Što je svakodnevica malog djeteta raznovrsnija, to su složenije veze i umrežavanja (mreže neurona) koji u njegovom mozgu nastaju.

Kako bi dijete trebalo da uči?

Prije svega kroz igru. Djeca do šest godina uče na tri načina:

1. Kroz aktivnost, dakle kroz shvatanje, oponašanje i isprobavanje postupaka odraslih.
2. Kroz priču i objašnjenja.
3. Sopstvenim razmišljanjem.

Važno je da se djetetu omogući da što češće stiče nova iskustva, i da se ima u vidu da su detetu potrebni pitanja, odgovori i pohvale osobe koja se o njemu brine i druge djece, piše "Blic".

Šta beba i malo dijete mogu da nauče?

Tokom prve godine života na prvom mjestu su hvatanje i kretanje, te su zato ovde važne igre u kojima se nešto hvata, pravi ili gradi. Ako dijete već umije da puzi i da hoda, njima se pridružuju i one koje podrazumijevaju pokret (ples ili dirigovanje uz muziku). Od druge godine života u prvi plan jače izbijaju posmatranje i gledanje, a zatim im se pridružuje i govor.

Bebe uče i pre nego što progovore, zato je važno da se sa djecom od samog početka razgovara, i to cijelim, razgovetnim rečenicama. Dobro je i ako djetetu redovno čitate, pjevate mu i recitujete pjesmice.

Ako dijete odrasta u dvojezičnoj sredini, drugi jezik treba takođe spontano da se koristi u svakodnevom životu (kod kuće ili u vrtiću) - ali jedino ako vi sami taj jezik dobro govorite. Do četvrte godine života razvijaju se dijelovi mozga koji su presudni za upotrebu jezika. Tokom druge godine dijete uglavnom uči reči, a od četvrte godine uglavnom uči gramatiku.

Šta djeca uče od treće godine?

Najkasnije u ovom uzrastu potpuno se formirao poriv za istraživanjem - deca bi htjela sve da znaju, raduju se svemu što nauče. U ovom periodu mogu da se uče pjesmice i recitacije. Mogu da se igraju i igre s brojanjem - recimo kroz sortiranje (i istovremeno brojanje) različitih kamenčića, ili dijelova odjeće.

Zabavljaju ih i jednostavni eksperimenti, kao što je pretvaranje vode u led i vodenu paru. A vama je potrebno samo malo vremena da zadovoljite njihovu znatiželju.

Šetajte s djetetom kroz park i učite ga da razlikuje vrste drveća.

Takođe, za dobru vježbu mogu da vam posluže marke parkiranih automobila. Iskoristite priliku i napravite jedan ručak zajedno. Kuvajte, i objašnjavajte mu sastojke jela. Gledanje televizije je za dete prikladno tek od treće godine, a jednostavne edukativne kompjuterske igrice tek od četvrte. I jedno i drugo, međutim, najviše 30 minuta dnevno. Mašta im je razvijena pa će im se često desiti da pomiješaju stvarnost i izmišljeni svijet.

Predškolci

Sa pet godina imaju kontrolu nad svojim emocijama i razvijenu vezu mišljenja i govora. Ovo je idealno vrijeme da ih naučite da gledaju na sat. Sada već razaznaju brojeve pa će lako odgonetnuti koliko je sati na digitalnom satu, ali bi bilo dobro da ih naučite da odrede vrijeme i na satu sa kazaljakama.

Sa šest godina morali bi jasno da razlikuju realnost i maštu. Trebalo bi da razlikuju slova velika i mala, brojeve do 20 i neke najvažnije znake interpunkcije. Morali bi i da znaju koji je broj veći, a koji manji, šta je kasnije, a šta ranije.

(MONDO)