Izložbom "Žaba češnjarka - Projekat Pelobates" predstavljeni su podaci dugogodišnjeg istraživanja ove tajnovite i vrlo rijetke vrste vodozemca u Bosni i Hercegovini, a sve sa ciljem njene dugotrajne zaštite.
Autori ove izložbe su magistri biologije i ekologije, Ana Ćurić i Adnan Zimić, koji su svoj dosadašnji rad, uključujući magistarske radove bazirali upravo na žabi češnjarki.
Prva istraživanja počela su 2014. godine, a projektne aktivnosti traju i danas, devet godina nakon što su prvi koraci učinjeni. Sve do početka istraživanja nisu postojali sigurni podaci o postojanju češnjarke u Bosni i Hercegovini.
Žaba živi na području Posavine i to je jedna od najjužnijih granica gdje je ova vrsta rasprostranjena u Evropi. Specifična je po tome što se ukopava u zemlju, izlazi noću kada je vlažno, a kada je u opasnosti luči sekret koji "miriše poput bijelog luka" i zato je zovu "češnjarka".
Tokom razvoja životinje dešava se metamorfozni paradoks - punoglavac se razvije do veličine od 20 centimetara, a iz njega, na početku, mala žaba veličine tek nekoliko centimetara.
Istraživanja sprovedena tokom prikazanih projekata dala su značajne podatke o biologiji vrste kao što je morfologija, način života, starosna i polna struktura te veličina i gustina populacija.
Žaba koja se krije u zemlji i brani se "bijelim lukom": Izložba o neobičnoj i tajnovitoj životinji u Muzeju RS (FOTO)
"Obnova privremenog vodenog staništa i zaštita okolnog livadskog i šumskog ekosistema doprinijet će ponovnom uspostavljanju i očuvanju populacije ne samo češnjarke nego i svih drugih biljnih i životinjskih vrsta kojima pripadaju i ugrožene vrste poput dunavskog tritona, barske kornjače, hrastove strizibube, leptira šumskog šarenca, velikog dukata i mnogih drugih", kažu u Muzeju RS.
(MONDO)