Ukida se praksa duga četiri veka.
Razvrstavajući gomile pisama, malih paketa i časopisa, Herman Mojano je spreman za svoju jutarnju poštansku rutu.
Bicikli i kombiji izlaze iz depoa severno od Kopenhagena, dok Herman kreće svojim skuterom.
Posljednjih sedam godina on radi za dansku nacionalnu poštansku službu "PostNord".
"Nekada sam mislio da svi ljudi čekaju nešto, neko posebno pismo, posebnu poruku, poseban paket", rekao je za BBC.
Međutim, počeo je da primjećuje da su pošiljke sve lakše, a da se umjesto pisama danas uglavnom šalju računi i izvodi iz banke.
"Vidio sam kako obim pošte postepeno opada. Ali to se ubrzalo posljednjih nekoliko godina. Danas izgleda... ide stvarno, stvarno nizbrdo", rekao je.
Veliki pad u broju pisama je uglavnom posljedica digitalizacije, a "PostNord" je u martu najavio da će krajem ove godine obustaviti usluge dostave pisama.
Time će se okončati četiri veka duga praksa dostave pisama u okviru državnog poštanskog preduzeća.
Trećina zaposlenih biće otpuštena, jer se ukida 2.200 radnih mjesta u tom neisplativom sektoru. Umjesto toga, fokusiraće se na unosniji posao dostave paketa, gdje će se otvoriti 700 novih radnih mjesta.
"Danci skoro da više i ne dobijaju pisma. To je već godinama u padu. Danas u proseku primaju jedno pismo mjesečno, što i nije mnogo. Naprotiv, Danci obožavaju kupovinu putem interneta. Globalna onlajn trgovina snažno raste, a mi se krećemo zajedno sa tim trendom", rekao je direktor Pošte Kim Pedersen.
Pre petnaest godina, "PostNord" je imao nekoliko ogromnih centara za sortiranje pisama, ali sada je ostao samo jedan, na periferiji Kopenhagena.
Od 2000. godine obim pisama opao je za više od 90 odsto, sa oko 1,4 milijarde na 110 miliona prošle godine, a pad se i dalje ubrzava.
Kako "PostNord" prestaje da dostavlja pisma, 1.500 njegovih prepoznatljivo crvenih poštanskih sandučića biće uklonjeno sa danskih ulica. Međutim, čini se da ih stanovnici prestonice ionako retko koriste.
Stanovnik Kopenhagena Nikolaj Brohner Andres kaže da ne može da se sjeti kada je poslednji put poslao pismo.
"Mislim da nisam poslao pismo godinama... iskreno, više nisam ni siguran kako se to radi", naveo je.
Od elektronske pošte i beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonima, do digitalnih zdravstvenih kartica, u Danskoj postoji aplikacija za gotovo sve. To je jedna od najdigitalizovanijih zemalja svijeta, druga na listi odmah iza Južne Koreje, prema OECD-ovom Indeksu digitalne uprave za 2023.
Danska vlada sprovodi politiku "digitalno po pravilu", pa se već više od 10 godina prepiska sa građanima vodi elektronski.
"Suočili smo se sa ovom prirodnom evolucijom digitalnog društva možda i mnogo ranije nego neke druge zemlje. Danska je možda pet do deset godina ispred drugih", naveo je Pedersen.
Visoka cijena slanja pisama u Danskoj takođe je doprinijela njihovom padu.
Godine 2024. novi zakon otvorio je poštansko tržište za privatnike i ukinuo oslobađanje od PDV-a od 25%, pa je cena poštanske marke "PostNorda" skočila na 29 danskih kruna po pismu.
Veliki pad broja u pisanju, odnosno, slanju pisama beleži se širom Evrope, rekla je Hejzel King, urednica časopisa "Parcel and Postal Technology International".
"Pisama u cijeloj Evropi ima sve manje iz godinu u godinu. Mislim da je odluka 'PostNorda' odraz kretanja cijelog tržišta i promjene u ponašanju potrošača", navela je.
Pošta u fizičkom obliku je opala za 30% ili više u odnosu na istorijski maksimum, u svim velikim svetskim tržištima, navodi se u izvještaju konsultantske firme "McKinsey".
U Evropi, Nemačka i Švajcarska imaju najsporiji pad pisama, smatra Florijan Nojhaus, koautor studije.
"Tamo je pad samo 40%, ali na svim drugim mestima iznosi oko 50 do 70% od 2008. godine", dodao je.
Sličan obrazac postoji i u SAD, gde je pošta opala za 46%.
"Jasno je da je to posljedica digitalizacije i načina na koji ljudi komuniciraju. U celini, ekonomija pisama postaje sve lošija", poručio je Nojhaus.
Poštanski sektor ukida radna mesta
U martu je Njemačka pošta (Deutsche Post) najavila ukidanje 8.000 radnih mjesta, dok će mere štednje u britanskoj pošti, staroj 500 godina, smanjiti dostavu pisama druge klase na svaki drugi radni dan, a standardi za brzinu dostave prve klase takođe su spušteni.
"Mislim da ćemo zaista videti da je pismima došao kraj. Međutim, nisam sigurna da ćemo ikada videti nula pisama, jer i dalje postoji potreba da se zaštite medicinska pisma i usluge za starije, osobe sa invaliditetom i ruralna područja", uvjerena je Kingova.
Dostava pisama ni u Danskoj neće u potpunosti nestati. Umjesto "PostNorda", tu prazninu će popuniti privatna kurirska firma DAO koja pruža usluge na nacionalnom nivou.
Ipak, udruženje "DaneAge", koje zastupa starije građane, strahuje da bi oni mogli teže da prihvate promjene u dostavi pisama.
"Većina starijih živi u malim gradovima i ruralnim mestima", rekla je Marlene Rišo Kordes, viša savetnica ove organizacije.
Kako je navela, "Kada više nema toliko poštanskih sandučića, biće im teže da pošalju poštu".
Sindikat poštara "3F Postal Union" takođe izražava zabrinutost da bi usluge na selu mogle da se pogoršaju.
Posao preuzeli dostavljači
DAO se ne slaže sa kritikama. Kako se predstavljaju, oni su dugogodišnji distributer novina i časopisa sa nacionalnim dometom, a sada su postali i jedan od vodećih kurirskih službi za dostavu paketa u zemlji. Nedavna anketa je pokazala da su isporuke DAO-a brže, s više pisama koja stižu u roku od pet dana, povoljnije nego kod "PostNorda".
"Mi dolazimo u sva domaćinstva, i prisutni smo u ruralnim područjima širom zemlje", uverava generalni direktor kompanije Hans Peter Nisen.
Prošle godine obradili su 21 milion pisama, a od 2026, nakon povlačenja "PostNorda", očekuju da će preuzeti još 30 do 40 miliona.
Njihovi radnici će dostavljati pisma direktno, paralelno sa distribucijom novina i paketa. U međuvremenu, pošta će se prikupljati iz sandučića u partnerskim prodavnicama, dok se preuzimanje sa kućnog praga može zakazati uz malu dodatnu naknadu.
DAO planira da instalira novu mašinu za sortiranje i zaposli oko 250 novih radnika, čime bi njihova radna snaga dostigla 2.500.
Ipak, u ovom sve digitalnijem svijetu, još uvijek ima onih koji pronalaze radost u slanju i primanju pisama, uključujući i Jete Ejring Vilijams iz Kopenhagena, koja piše svojoj ćerki u inostranstvu.
"Mislim da mlađa generacija želi taj starinski osjećaj. Ona voli taj fizički dodir, pa ne želi samo mejl ili poruku", poručila je Vilijamsova.
(EUpravo zato/BBC)