Na crnogorskom primorju ponovo je registrovana opasna i otrovna invazivna vrsta ribe – srebrnopruga napuhača, poznata i kao fugu riba.
Stručnjaci iz Instituta za biologiju mora upozoravaju građane, ribare i turiste na poseban oprez prilikom kontakta sa ovom vrstom.
Ihtiolog dr Aleksandar Joksimović podsjetio je da je prvi nalaz ove ribe u Crnoj Gori zabilježen 20. jula 2015. godine, kada su ribari iz Rafailovića u mreži na dubini od pet do šest metara pronašli nepoznatu vrstu. Analizom je utvrđeno da se radi o srebrnoprugoj napuhači (Lagocephalus sceleratus), jednoj od najotrovnijih invazivnih vrsta u Mediteranu.
Prema njegovim riječima, još 2008. godine u Jadranu je zabilježena i srodna vrsta Sphoeroides pachygaster, takođe iz porodice napuhača.
„Ove ribe nisu agresivne i neće napasti čovjeka, ali predstavljaju ozbiljnu opasnost zbog snažnog toksina koji sadrže. Otrov je termostabilan, što znači da se ne uništava kuvanjem ili termičkom obradom“, upozorio je Joksimović.
Najveća koncentracija otrova nalazi se u unutrašnjim organima, ali stručnjaci upozoravaju da tragovi toksina mogu biti prisutni i na koži, zbog čega ribari prilikom rukovanja moraju koristiti zaštitne rukavice.
Iz Instituta apeluju na sve ribare da svaku neobičnu ili nepoznatu vrstu prijave stručnjacima, kako bi podaci bili evidentirani i uključeni u međunarodne baze o invazivnim morskim organizmima.
Posljednji slučaj prisustva ove vrste zabilježen je prije nekoliko nedjelja u blizini Budve, kada je riba pronađena u ribarskoj mreži.
Stručnjaci smatraju da je povećano prisustvo alohtonih i invazivnih vrsta direktno povezano sa klimatskim promjenama i rastom temperature mora. Kako navodi dr Joksimović, tokom prošlogodišnjih istraživanja utvrđeno je da temperatura mora na dubinama od 300 metara dostiže čak 15 do 16 stepeni, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na ranije vrijednosti od 12 do 13 stepeni.
„Promjene temperature utiču na kompletan morski ekosistem i omogućavaju širenje vrsta koje ranije nisu bile prisutne u Jadranu“, istakao je on. Iz Instituta poručuju da je neophodna saradnja naučnih institucija, ribara i nadležnih ministarstava kako bi se pratilo širenje ovih vrsta i izradili planovi za smanjenje njihovog uticaja na morski ekosistem.