Tokom priprema za izgradnju puta na imanju u Norveškoj pronađene su četiri srebrne narukvice iz vikinškog doba, skrivene prije više od hiljadu godina.
Obični radovi na jednom poljoprivrednom imanju u Norveškoj doveli su do izuzetnog arheološkog otkrića. Ono što je trebalo da bude izgradnja prilaznog puta za traktor pretvorilo se u pronalazak dragocjenosti koje su Vikinzi sakrili prije više od hiljadu godina. Posebno je zanimljivo što je blago pronađeno gotovo netaknuto, upravo na mjestu na kojem je davno zakopano.
Sve je počelo kada je farmer Tern Sigve Šmit odlučio da napravi novi put duž planinske padine na svom imanju u blizini mjesta Ordal, u jugozapadnoj Norveškoj.
Prije početka radova angažovani su arheolozi kako bi provjerili da li se na tom području nalaze ostaci koji imaju istorijsku vrijednost. Ispostavilo se da se ispod zemlje krije nešto mnogo značajnije nego što je iko očekivao.
Na dubini od svega dvadesetak centimetara arheolozi su pronašli četiri masivne srebrne narukvice, od kojih je svaka bila ukrašena drugačijim ornamentima. Prema procjenama stručnjaka, predmeti potiču iz 10. vijeka, odnosno iz vremena kada su Vikinzi imali značajnu ulogu u istoriji sjeverne Evrope, piše "Science Norway".
Arheolog je prvo pomislio da je pronašao običnu žicu
Do otkrića su došli arheolozi Mari Krogstad Samuelsen i Ola Tengesdal Ligre, koji su istraživali teren prije izgradnje puta.
Ligre je kasnije ispričao da u prvom trenutku nije ni shvatio šta se nalazi pred njim. Predmeti su ga podsjetili na upletene bakarne žice, kakve se povremeno pronalaze u zemljištu na poljoprivrednim imanjima.
Međutim, kada je pažljivije pogledao, primijetio je da se radi o više predmeta koji nisu napravljeni od bakra, već od srebra. Tada je postalo jasno da se radi o neobičnom i vrijednom otkriću.
Dalja istraživanja otkrila su da se na tom mjestu nekada nalazilo veliko vikinško imanje, sa nekoliko građevina namijenjenih ljudima i životinjama.
Arheolozi su pronašli i ostatke posuda izrađenih od posebne vrste kamena, metalne zakovice, sječiva noževa i kamenje za oštrenje alata.
Položaj imanja bio je posebno važan, jer su njegovi stanovnici mogli da kontrolišu prilaz fjordu, što je u vikinško doba predstavljalo značajnu stratešku prednost.
Jedan od najzanimljivijih detalja jeste mjesto na kojem su srebrne narukvice pronađene.
One su bile zakopane ispod poda manje građevine za koju arheolozi pretpostavljaju da je služila kao smještaj za robove ili sluge koji su radili na vikinškom imanju.
Vođa arheološkog projekta Volker Demut (Volker Demuth), iz Arheološkog muzeja Univerziteta u Stavangeru, istakao je da je ovo jedno od najznačajnijih otkrića u njegovoj karijeri.
Posebnu vrijednost pronalasku daje činjenica da predmeti nisu bili pomjerani od trenutka kada su zakopani.
Naime, dragocjenosti iz vikinškog perioda često se otkrivaju na zemljištu koje je više puta obrađivano, zbog čega se njihov prvobitni položaj izgubi. Ovoga puta arheolozi su imali priliku da istraže blago zajedno sa neposrednim okruženjem u kojem je sakriveno.
Takvi nalazi omogućavaju stručnjacima da mnogo preciznije rekonstruišu okolnosti u kojima su predmeti korišćeni i zakopani.
Da li su Vikinzi sakrili blago bježeći od neprijatelja?
Istraživanja su pokazala da je vikinško imanje u nekom trenutku izgorjelo, a upravo ta činjenica otvorila je mogućnost da je srebro sakriveno tokom nekog sukoba.
Prema jednoj od pretpostavki, stanovnici imanja mogli su da budu prinuđeni da pobjegnu pred napadačima. U takvoj situaciji bilo bi razumljivo da dragocjenosti zakopaju na mjestu na kojem ih niko ne bi tražio.
Moguće je da su se sklonili u obližnje planine, ostavljajući srebro u nadi da će se jednog dana vratiti po njega.
Ipak, arheolozi naglašavaju da je to samo jedna od mogućih teorija i da za sada nije poznato zbog čega je blago zakopano niti zašto nikada nije preuzeto.
Zanimljivo je i porijeklo samog srebra. U Norveškoj tokom tog perioda nisu radili rudnici srebra, pa se pretpostavlja da je dragocjeni metal stizao iz drugih krajeva svijeta, putem trgovine, kao poklon ili kao plijen tokom vikinških pohoda.
Srebrne narukvice mogle bi da otkriju još jednu istorijsku tajnu
Pronađeni predmeti prebačeni su u Arheološki muzej u Stavangeru zajedno sa blokom zemlje u kojem su ležali.
Stručnjaci su ih pregledali rendgenskim snimanjem, a planirane analize uzoraka zemljišta trebalo je da pokažu da li su narukvice možda bile umotane u tkaninu prije nego što su zakopane.
Posebnu pažnju privukla je i njihova sličnost sa srebrnim ogrlicama pronađenim u istom regionu još 1769. godine. Arheolozi nisu isključili mogućnost da između tih nalaza postoji određena veza.
Otkriće zato ima mnogo veći značaj od same materijalne vrijednosti pronađenog srebra.
Četiri narukvice, skrivene ispod poda prije više od hiljadu godina, mogle bi da pomognu istraživačima da bolje razumiju svakodnevni život, društvene odnose i nesigurnost koja je pratila stanovnike Norveške u vikinškom periodu.
(Nova.rs/MONDO)