Istorija zbijanja šala 1. aprila obavijena je tajnom. Ovaj "narodni praznik" se pojavio krajem srednjeg veka u Evropi poznat kao "Dan svih luda",
Mnogi u svetu se smeju 1. aprila, od srca ili kiselkasto, zavisno od toga da li zbijaju šale na tuđ račun ili to neko čini na njihov, a neki se trude da toga dana ne budu "nasamareni" da ne bi cele godine bili nesrećni.
Neki veruju da koreni tog "praznika" dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji žitelji umeli da se dobro zabavljaju i priređuju razne bahanalije.
Drugi kažu da se taj običaj pojavio u 16. veku u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je "nasamaren" imali su običaj da kažu da je dobio "aprilsku ribu".
Englezi misle da je dan šale preuzet sa Istoka, a 1. april zovu "Danom svih glupaka".
Finci taj dan povezuju sa prolećnim podukama dece o privrednim radovima, a slično je i Švajcarskoj.
U holandskom gradu Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija "nasamarivanja" 1. aprila - novine se utrkuju da objave ekskluzivne vesti, kao na primer o dolasku nekih svetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici...
Nemci 1. april smatraju danom kada se lako osete nesrećnim, a svoje loše osećanje manje vezuju za "nasamarivanje", a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Hristov izdajnik.
Za razliku od ovih zemalja, u nemačkoj provinciji Bavarskoj, posebno u okolini Vestervalda, šale slične prvoaoprilskim zbijaju se tek 1. maja.
Bez obzira na razne običaje u raznim zemljama, važi pravilo da kada se slatko nasmejemo postajemo opušteniji, lepši i zadovoljniji.
Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neprijatnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na sopstveni račun, stručnjaci tvrde da pomažemo i sebi i drugima i zato je u narodu nastao izraz "smeh je najbolji lek”.
(Tanjug/www.mtsmondo.com)