Saznajte koja četiri simptoma obično ukazuju na opasne bolesti, a u kojim slučajevima su zapravo lažna uzbuna.
Nema osobe koja makar jednom nije "napipala" ili osjetila neki zatrašujući simptom, neku tegobu zbog koje je odmah pohrlila na Internet da samoj sebi da dijagnozu, a tek poslije se obratila "živom" stručnjaku, odnosno ljekaru za pomoć.
U kojim to slučajevima se većina nas prestraši kad osjeti nešto neobično, koji su to simptomi koji sve nas uzbune da pomislimo na "najgore"? Stručnjaci su izdvojili četiri znaka koja zaista djeluju kao da ste u smrtnoj opasnosti, ali za koje se vrlo često ispostavi da su lažna uzbuna.
1. Kratak dah
Nema sumnje, kad ne možete da dođete do daha ili udahnete punim plućima, osjećaj je zaista zastrašujuć.
"Kratkoća daha je jedan od simptoma koji najviše izaziva paniku. Većina vjeruje da je ovaj problem vezan za srce", kaže kardiolog Mahmud Kara. Međutim, ne baš tako rijetko se ispostavi da je sve u redu sa srcem.
"Najčešći uzroci kratkog daha su post-nazalno kapanje, refluks kiseline ili napadi panike" objašnjava Kara i dadaje da ovaj simptom svakako ne treba ignorisati, već se obratiti ljekaru kako bi dao tačnu dijagnozu.
2. Bol u grudima
"Slično otežanom disanju, bol u grudima može da bude alarmantan, jer većina ljudi ima tendenciju da pomisli na srčani udar", kaže Kara.
"Međutim, baš kao i kod nedostatka daha, češći uzroci bolova u grudima su muskuloskeletni bol (zid grudnog koša), napadi panike ili refluks kiseline. Ali, ako postoji izuzetno jak bol u grudima, pozovite hitnu pomoć", savjetuju stručnjaci Klinike Mejo.
3. Lupanje srca
Srce koje snažno "lupa" ili preskače takođe može da bude znak za alarm. Ali, kao i kod bola u grudima, palpitacije (jako i ubrzano lupanje srca) nisu uvijek pokazatelj srčanih problema.
"Lupanje srca mnogi povezuju sa infarktom, pa pohrle u Hitnu pomoć da bi se tamo ispostavilo da je riječ o napadu panike i anksioznosti", kaže psihijatar Brus Basi.
"Palpitacije mogu da budu uzrokovane brojnim stanjima, a koja nisu posebno zabrinjavajuća za ljekare hitne pomoći, kao što su preuranjena atrijalna kontrakcija", dr Basi. "Naravno, ako su simptomi novi, ako predstavljaju neku vrstu promjene u odnosu na prethodno stanje i povezani sa drugim znacima, neophodno je da potražite pomoć ljekara u dežurnoj ustanovi. Tamo će vam uraditi EKG i proveriti srčane enzime."
4. Utrnulost ili trnci u rukama i stopalima
"Utrnulost ili slabost na jednoj strani tijela često mogu da budu pokazatelj moždanog udara, što dovodi do toga da ljudi pomiješaju utrnulost ili trnce u ekstremitetima (npr. prstima ili stopalima) sa simptomima šloga", kaže dr Kara. Međutim, kod većine bezopasnih medicinskih stanja, ova utrnulost ili peckanje mogu da budu povezani sa perifernim neurološkim tegobama, poput uklještenog nerva."
U svim ovim slučajevima, dr Kara ponavlja da je važno da se javite svom ljekaru ili se uputite u Hitnu pomoć.
(MONDO)