Koliko filmska, medijska i muzička industrija kreira svijest mladih?
Nakon stravičnih događaja (pucnjave u OOŠ "Vladislav RIbnikar" i druge u Mladenovcu u kojima su stradali nedužni životi), a koji su snažno potresli čitavu Srbiju, naveli su nas da se zapitamo u kojem smijeru ide naše društvo. U čemu smo pogriješili kao društvo i gdje smo zakazali? Da li treba tražiti uzroke ili isključivo sanirati posljedice?
Posljednjih dana u medijama se oglašavaju različiti stručnjaci, od profesora, psihijatara, umjetnika, pa sve do advokata i kriminologa. Postavljalo se i pitanje koliko filmska, medijska i muzička industrija kreira svijest mladih.
Kako ističe psihijatrica Irena Đorđević za RTS, mladi oduvijek imaju potrebu za uzorima, da se identifikuju sa nekim, poput poznatih glumaca, sportista, pjevača…
"U današnje vrijeme ti idoli su na društvenim mrežama i čini se da su to ljudi koji često nemaju neke bogate karijere, ali imaju nešto što je u vrijednosnom sistemu mladih značajno. Da li je to novac, moć, lakom sticanju mogućnosti za lagodan život", kaže psihijatrica Irena Đorđević.
To umnogome određuje sama struktura porodice, vrijednosni sistem roditelja ali i uticaj društva, odnosno šta se u medijima promoviše kao vrijednost. Reditelj Nedeljko Kovačić navodi da je skretanje odgovornosti na puko konzumiranje filmskih i televizijskih sadržaja pojednostavljivanje problema, a riječ je o veoma složenim društvenim fenomenima.
"Oduvijek se pop kultura optuživala da kvari moral mladih. Nekada su to bili stripovi i rokenrol, prije toga džez, a prije toga u 19. vijeku romantični romani. Čitava istorija umjetnosti je puna primjera užasnog nasilja od antičkih tragedija do Šekspirovih komada", ističe Kovačić.
Sa druge strane, generacije odrasle u socijalizmu konzumirala je užasno nasilne sadržaje preko video-materijala i kasnije preko kompjuterskih igara.
"Uvijek postoji određen sistem vrijednosti kroz koji se ti sadržaju konzumiraju i onda se shodno tome tumače poruke tih sadržaja. U 99 odsto slučajeva priča se svodi na to da neki heroj, ponekad i antiheroj, pobjeđuje negativce", kaže reditelj.
Suština, prema riječima Irene Đorđević, jeste izgradnja kritičkog mišljenja kod djece, a to najviše mogu roditelji.
"Roditelji bi trebalo i sami da pogledaju i upute se u sadržaj koji njihova djeca konzumiraju i onda kada komentarišu da to ne bude apriori odbacivanje svega što je moderno, već da izbalansirano pohvale ili kritikuje i na taj način pomognu djeci da razumijju i izgrade kritičko mišljenje", navodi Đorđevićeva.
(MONDO/RTS)