Psiholog iz Istočnog Novog Sarajeva Slađana Đaković kaže da nezaposlenost, koja u BiH iznosi 30,7 odsto, ostavlja posljedice na mentalno zdravlje stanovništva.
Đakovićeva navodi da mladi koji nisu zaposleni duže ostaju da žive sa roditeljima, kasnije zasnivaju porodice i teže se odlučuju na rađanje djece.
To, prema njenim riječima, utiče na natalitet, pa se zbog toga javlja anksioznost i depresija usljed osjećaja bezvrijednosti i gubitka smisla.
"Iako većina istraživanja pokazuje da su negativne psihološke posljedice na zdravlje i promjene nastale usljed nezaposlenosti u većem procentu prisutne kod osoba srednje nego kod soba mlađe životne dobi, njegov uticaj je ogroman i na ovu mladu grupu ljudi. Za problem nezaposlenosti je potrebno što prije pronaći rješenje", navela je Đakovićeva povodom obilježavanja 10. oktobra - Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Ona objašnjava da se nezaposlenost odražava na mentalno zdravlje stanovništva cijelog svijeta jer osobe koje su dugo nezaposlene su konstantno pod stresom i mogu ozbiljno narušiti kako svoje mentalno zdravlje tako i fizičko.
"Strukturne promjene tržišta rada izazvane globalizacijom, savremenom tehnologijom čiji se razvoj ubrzava do nepredvidljivih razmjera, kao i finansijskim i ekonomskim krizama i starenjem stanovništva, imaju za posljedicu visoku permanentnu nezaposlenost", poručuje Đakovićeva.
Ona ocjenjuje da je uloga psihologa u društvu postala velika jer su sve situacije kroz koje je prošlo društvo posljednjih godina osvijestile ljude i navele ih da potraže stručnu pomoć.
"Napokon je veliki broj stanovnika shvatio da ako odete kod psihologa ne znači da ste ludi. LJudi su naučili razliku između psihologa i neuropsihijatra i želi da postane bolja verzija sebe i tako pronađe rješenje za pojedine životne probleme", objašnjava Đakovićeva.
Ona je pojasnila da mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je, kako ona kaže, definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal i nosi se sa svakodnevnim stresom života.
Đakovićeva ukazuje da su prilikom zapošljavanja žene prije bile diskriminisane, ali u današnjem vremenu, tradicionalna shvatanja se sve više odbacuju i ženama sve češće pripadaju visoke poslovne i političke funkcije.
(SRNA)
