"Ćutanje profesionalaca koji rade na liječenju i socijalnoj zaštiti mentalno oboljelih lica govori samo za sebe".
Ako ste udruženje koje zastupa osobe sa mentalnim problemima, jednu od najmarginalizovnih grupa lica u porodici osoba sa invaliditetom, one za koje neko misli da ih se treba kloniti i da su njihovi kapaciteti za život ugašeni, onda ste krenuli "putem kojim se rjeđe ide", putem prepreka i izazova.
Udruženje Zajedno je danas jedino aktivno Udruženje u Republici Srpskoj, a rijetko u Bosni i Hrcegovini koje zastupa interese osoba sa mentalnim problemima, a zajednici ukazuje na značaj njihove integracije.
Udruženja sa istom misijom, koja je Udruženje "Zajedno" osnovalo 2012. godine u osam lokalnih zajednica Republike Srpske, projektom „Stvarajmo nove resurse“, finansiranim sredstvima Vlade Švajcarske, danas su pred gašenjem, ili su već ugašena, kaže Ružica Atanacković, koordinatorka Dnevnog centra "Zajedno".
"Svjesni samo da se svako od nas može suočiti sa mentalnom bolešću ili životnom situacijom koja zna biti „okidač“ za mentalnu bolest. Dodatni problem je što su osobe oboljele od mentalni bolesti posebno „obilježene“, a o njima se kao o sramoti nerado priča i u porodici, jer su mentalne bolesti su još uvijek jedan od najveći tabua", dodaje Atanacković
Zbog proteklog rata i perioda tranzicije, Bosna i Hergovina se može prepoznati kao zemlja sa povećanim rizicima po mentalno zdravlje u kojoj postojeći resursi za zaštitu mentalnog zdravlja ne mogu u potpunosti odgovoriti potrebama stanovnika.
Obeshrabruje neosjetljivost konteksta po pitanjima koja se odnose na zaštitu mentalnog zdravlja i zaštitu mentalno oboljelih, ali i neposvećenost u provođenju donesenih politika i strategija koje se odnose na kvalitetniju zaštitu mentalnog zdravlja i zaštitu ljudskih prava ove populacije.
Zaključak sa okruglog stola porodica, koje u svom domaćinstvu imaju osobu oboljelu od mentalne bolesti, koji je Udruženje "Zajedno" organizovalo u okviru projekta "Jačanje kapaciteta porodica za brigu o mentalno oboljelom članu", na najbolji način ilustruje njihova iskustva u ovom smislu
"Postojeći loši uslovi na odjeljenjima gdje se liječe ljudi sa psihijatrijskim problemima ne odražavaju samo odnos društva prema mentalnom zdravlju i mentalno oboljelima, nego i utiču na kadrovske kapacitete, motivaciju osoblja, liječenje pacijenata, ali i prateću stigmu. U takvim uslovima pacijenti i njihovi srodnici gube svaku nadu", istakla je Atanacković.
Prema njenim riječima, ćutanje profesionalaca koji rade na liječenju i socijalnoj zaštiti mentalno oboljelih lica, iako je očito da psihijatrijske institucije, kao i institucije socijalne zaštite, ne raspolažu resursima koji mogu obezbijediti optimalnu zaštitu mentalnog zdravlja i socijalnu zaštitu ovih lica, govori samo za sebe.
"Da li radeći ovaj teški posao u kojem su najčešće usamljeni, profesionalci zbog pretrpanosti i bespomoćnosti, gube motivaciju? Da li zbog društvene zanemarenosti važnosti zaštite mentalnog zdravlja i zaštite mentalno oboljelih gubimo u prevenciji mentalnog zdravlja i doprinosimo uništavnju kapaciteta ljudi sa mentalnim problemima za život i rad? Da li takvim odnosom doprinosimo propadanju njihovih porodica i cvjetanju stigme, kao i većim troškovima za zdravstvenu i institucionalnu zaštitu, pitanja su na koja treba dati odgovore“, naglasila je.
Za glavnu prepreku za napredak u izgradnji resursa za zaštitu mentalnog zdravlja i mentalno oboljelih, označena je društvena stigma.
Sigurno je da stigmatizacija duševne bolesti ne ostaje samo na pojedincu, ona se prenosi na porodicu, one koji rade sa ovim ljudima, cijelu zajednicu, lijekove i liječenje.
Udruženje Zajedno svojom misijom od 2006. godine nastoji promovisati značaj zaštite mentalnog zdravlja svih ljudi zbog važnost za opšte zdravlje i funkcionisanje, te učiniti vidljivijim lica koja se liječe od mentalnih bolesti, uključujući i vrijednosti koje ova lica imaju.
Djelatnost Udruženja je dnevno zbrinjavanje odraslih, mentalno invalidnih lica u Dnevnom Centru „Zajedno“ koje se pružaju podrškom JU "Centra za socijalni rad" Banjaluka, koji ove usluge naručuje i kontroliše njihov kvalitet.
"Ovaj inovativni model brige u zajednici, namijenjen je u osnovi jačanju socijalnih kapaciteta osoba sa mentalnim problemima, mada je njegova uloga kao mjesto gdje se okupljaju ova lica, donoseći sa sobom različite probleme, mnogo kompleksnija“, dodala je koordinatorka Centra.
Petnaestogodišnji rad Dnevnog centra pokazao je višestruke rezultate u radu sa korisnicima, prije svega one koje se odnose na stabilizaciju mentalnog zdravlja korisnika, bolje socijalno funkcionisanje, veću vidljivost, smanjenje autostigme i kvalitetniji život.
Prednost ovog modela zaštite, kao naprednijeg i racionalnijeg je u tome što omogućava licima sa problemima u mentalnom zdravlju da žive kod kuće, među drugim ljudima.
Izmještanje osoba sa mentalnim problemima u institucije, koje zna trajati i do kraja života, osim što zahtjeva veće finansijsko ulaganje društva, nehumano je i kršenje je ljudskih prava, ukoliko smještaj ne zahtijeva stanje osobe, zbog čega je to krajnja opcija.
Nažalost, i pored toga što je zajednica vrednovala usluge dnevnog zbrinjavanja u Dnevnom centra "Zajedno" kao važne i moguće u svakoj lokalnoj zajednici, ovaj model brige je do danas ostao jedini u cijeloj BIH.
Zapažanja Udruženja su da podrška zajednice održivosti i razvoju postojećih usluga iz godine u godinu posustaje, a teret brige za osobe sa mentalnim problemima prebacuje se na Udruženje. Udruženje "Zajedno“ za to nema kapacitete.
Rezultati u radu sa korisnicima bitno su povezani sa ljudskim resursima koji su godinama, zbog ograničenih sredstava, gorući problem Udruženja. Zahtjevi i izazovi koji se stavljajuju pred stručne radnike, uz skromne naknade, rizik su za održivost ovih jedinih usluga u zajednici namijenjenih licima sa problemima u mentalnom zdravlju. Sve navedeno govori o snazi stigmatizacije i društvenoj ne zainteresovanosti za zaštite ove ranjive grupe, kažu iz Centra.
Organizacija i struktura aktivnosti u Dnevnom centru „Zajedno“, kroz terapijski rad sa terapeutima usmjerena je na rasterećenje i osnaživanje samopouzdanja korisnika prepoznavnjem vlastitih vrijednosti, poštovanje i pripadnost, poput poruke "Ne zaboravi uvijek smo uz tebe“, čega su ovi ljudi sa velikim malim problemima svjesni.
Kako sami kažu, sve ovo im pomaže da žive ispunjenije, da nisu usamljeni da su dalje od misli da podignu ruku na sebe. Povjerenje korisnika jednih prema drugima i prema osoblju, kao plod međusobnog razumijevanja i tereta koje nose, ustvari je razumijevanje međusobne ljubavi koja je tu između njih i pečat samozaštite.
To jeste snaga, ali ne i rješenje.
Treba reći da osobe sa mentalnim problemima danas žive u krajnje nepovoljnom položaju koji svakako utiče i na oporavak od mentalne bolesti. Problem je što se ove ranjive osobe, kao i njihove porodice, zbog bespomoćnosti mire sa svim što ih je zateklo. Iskustva Centra pokazuju da rješenja treba tražiti u aktivnom i kontinuiranom zagovaranju u koje treba osim profesionalnih lica, korisnika usluga mentalnog zdravlja i dr. uključiti i mlade ljude.
"Treba čuti one koji imaju probleme u mentalnom zdravlju i oni koji su uz njih, kao se osjećaju među nama i šta je najvažnije za njihovu zaštitu, koliko su njihove zdravstvene i socijalne potrebe zadovoljene. Treba čuti i one koji poznaju put i perspektivu bolesti, da li im uslovi u kojima rade i drugi resursi omogućavaju pravovremenu i kvalitetnu dijagnostiku i da li su skupi lijekovi, dostupni onima koji boluju od drugih bolesti, jednako dostupni i ljudima sa mentalnim poremećajima. Treba postaći zajednicu da uključivanju svih osoba sa invaliditetom u život zajednice, da veću važnost i ostvari napredak. Treba podržati održivost postojećih usluga, ojačati kvalitet istih i krenuti putem uvođenja novih modela vaninstitucionalne brige za lica sa mentalnim problemima, njihovu rehabilitaciju i zapošljavanje“, dodaje Atanacković.
Tražeći rješenja za promjene, Udruženje "Zajedno" Banjaluka, aktivnostima projekta "Zagovarajmo zajedno" planira otpočeti proces zagovaranja sa većim učešćem mladih ljudi, studenata koji se obrazuju za znimanja socijalnog rada i psihologije.
"Ovaj projekat rezultat je finansijske podrške Evropske unije, u okviru projekta „Bolja socijalna uključenost kroz osnaženu IRIS mrežu organizacija civilnog društva“. Implementira ga LIR CD (LIR civilno društvo) - nosilac projekta i ASB (Arbeiter-Samariter-Bund) - partner. Projekat „Zagovarajmo zajedno“ je sa implemnetaciom započeo je 01.06.2022. godine i trajaće do 31.01.2023.godine. Sam naziv Projekta asocira na poziv Udruženja „Zajedno“ za pridruživanju zagovaranju veće posvećenost društva zaštiti mentalnohg zdravlja i mentalno oboljelih“, izjavila je menadžerka projekta Anđelija Popović.
Cilj ovog projekta je saznati više o stavovima studenata o značaju zaštite mentalnog zdravlja, potrebama i mogućnostima osoba sa mentalnim problemima za život u zajednici, te senzibiluisatih ih za aktivno učešće u zagovaračkim aktivnostima Udruženja "Zajedno".
Prezentacija rezultata anketnog istraživanja sa studentima biće povod za organizovanje okruglog stola, ali to nije jedini cilj organizovanja ovog okruglog stola. Namjera je da se i aktuelizuje tema o zaštiti mentalnog zdravlja, te o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti ljudi sa mentalnim problemima.
Organizovanje okruglog stola planirano u toku novembra mjeseca. Zaključci okruglog stola o načinu i sadržajima koji mogu dati rezultate u procesu zagovaranja biće korišteni u budućem zagovaranju i za buduće projektne aktivnosti.
Planirano je da se na okruglom stolu okupe predstavnici zajednice koji su na bilo koji način povezani sa zaštitom mentalnog zdravlja i mentalno oboljelih, predstavnici korinisnika i članova porodica, donosioca odluka, organizacija koje zastupaju interese osoba sa invaliditetom, onih koji se zalažu se za ljudska prava, te predstavnici Univerziteta - Studija socijalnog rada i Katedra za psihologiju, uključujući i studente.
"Treba naći i odgovore zašto smo sve dalje jedni od drugih, od etičnosti, zašto bježimo od izazova, saosjećanja i osjećaja da smo dužni raditi posvećeno, ali i pomoći onima koji svoje probleme ne mogu riješiti bez nas, jer je sve povezano međusobnim uticajem i tiče se svih nas", naglasila je Popovićeva.
(MONDO)
