Da li pretjerano treniranje utiče na mozak i može li da izazove agresiju?
U Gradačcu se desio nezapamćen zločin, bodibilder Nermin Sulejmanović ubio je svoju suprugu, a snimak izvršenja zločina je uživo prenosio na Instagramu. Nakon toga, u krvavom pohodu je usmrtio još najmanje troje, prije nego što je, po posljednjim informacijama, izvršio samoubistvo. Ono što je poznato o ubici jeste da je rođen i odrastao u Gradačcu, da je tegove dizao od 15. godine, dok se bodibildingom bavio nekoliko godina unazad. Imao je dvije zlatne medalje sa međunarodnih takmičenja.
O tome da li redovno treniranje može ponekad da škodi, vode se brojne rasprave. Stručnjaci potvrđuju da je dobro isplanirana, izbalansirana fizička aktivnost ne samo korisna, već ključna za održavanje zdravlja. A, da li utiče na mozak?
Šta se dešava ukoliko se pretjera sa treningom?
Prekomjerno vježbanje tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do sindroma pretreniranosti. Kako stručnjaci ističu, nepoznavanje osnovnih principa trenažnog procesa - učestalost, intenzitet i trajanje, u kombinaciji sa neadekvatnom pripremljenošću sportista (profesionalnih ili rekreativnih) i njihovim objektivnim mogućnostima izazivaju veći broj patofizioloških promjena u organizmu. Pored odmora i oporavka, adekvatan san, ishrana i unakrsni trening su takođe važni za sprečavanje pretreniranosti.
Ako često idete u teretanu i osjećate izvesne simptome koji djeluju "normalno", kao što su umor, bol, tačnije upala mišića, kako da znate sa sigurnošću da niste razvili sindrom pretreniranosti, da je osjećaj koji imate sasvim adekvatan fizičkom naporu koji ulažete?
Postoji funkcionalno preopterećenje, a koje je uobičajena akutna reakcija na visoko opterećenje treningom. U ovoj fazi, sportisti su umorni od treninga i osjećaju da moraju da ulože više napora nego inače da bi iznijeli cijeli set vježbanja. Kada se opterećenje treninga smanji, negativni efekti funkcionalnog preopterećenja na performanse nestaju u roku od nedjelju dana. U stvari, sportisti obično doživljavaju pojačanje u svojim performansama nakon toga, što se naziva "superkompenzacija".
Koji su simptomi pretreniranosti?
Pretreniranost pogađa od 5-60% profesionalnih sportista. Ako pravilan oporavak nije sastavni deo režima treninga, onda efekti prekomjernog napora mogu da opstanu i počinju da imaju dugoročan uticaj na ne samo na performanse, već i na raspoloženje, način života i mozak. Neki od uobičajenih simptoma uključuju bol u mišićima, umor, smanjeni imunološki odgovor, simptome depresije, kognitivne probleme kao što su poteškoće u koncentraciji i probleme sa spavanjem.
Postoje tri faze preopterećenja i pretreniranosti, pri čemu svaka faza postaje sve gora i dugotrajnija:
- nefunkcionalno preopterećenje - povećan stres, umor i bol u mišićima zajedno sa lošim kvalitetom sna. U većini slučajeva, ovo se može prevazići smanjenjem intenziteta i učestalosti treninga i obezbjeđivanjem adekvatnog sna (1-3 nedjelje).
- simpatička pretreniranost - dalje promjene u kondiciji kao što su ubrzan rad srca i slabost mišića, kao i viši nivoi kortizola i hormonske promjene uslejd dugotrajnog stresa (1-3 mjeseca). Ovo se uglavnom primijećuje kod onih koji se bave vježbama izdržljivosti.
- sindrom pretreniranosti - produžena verzija pretreniranosti koja može ozbiljno da promeni reakciju mozga na stres i utiče na fizičko i mentalno zdravlje (6-12+ mjeseci).
Kako pretreniranost utiče na mozak?
Malo je mogućnosti za adaptaciju između vježbi bez perioda oporavka, a prekomjerna proizvodnja serotonina može dodatno da doprinese disfunkciji hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežne osovine. Uz pretreniranost, tijelo ostaje u hronično aktiviranom stanju reagovanja na stres koje, na duži rok, može dovesti do promjena u strukturi i funkciji različitih regiona mozga. Iako su istraživanja o efektima pretreniranosti na mozak i kognitivne funkcije donekle oskudna, postoje brojni dokazi koji pokazuju da hronično aktiviran odgovor na stres dovodi do promjena u mozgu. Na primjer, prefrontalna područja koja nam pomažu u donošenju odluka počinju da se menjaju u veličini i imaju različite obrasce aktivacije kod osoba pod hroničnim stresom. Ovi pojedinci takođe počinju da se oslanjaju na automatske procese donošenja odluka, umjesto na strateške koji su zapravo naporniji za njih.
Uticaj anabolitičkih steroida na mozak
Mnoge osobe počinju da prekomjerno koriste steroide zato što mogu da olakšaju bol ili zato što žele da postignu veće rezultate tokom treninga. Naravno, ove supstance mogu da izazovu neželjene efekte, mežu kojima su osipi, istanjivanje kože, digestivni problemi, oštećenje kostiju, pa i smanjenje adrenalina. Anabolici mogu da izazovu mentalne probleme kao što su nagle promjene raspoloženja, agresivnost, anksioznost, nesanica, halucinacije, kao i donošenje naglih odluka i pad libida. Takođe, mogu prouzrokovati ozbiljan disbalans u organizmu. Nuspojave steroida mogu biti oštećenje jetre, atrofija testisa, razvoj grudnog tkiva, dobijanje kilaže i ćelavost. Kod žene, izazivaju muške karakteristike kao što je dubok glas, male grude i mogu da utiču na menstrualni ciklus.
(MONDO)