Doktorka Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog otkrila je kako treba da izgleda jelovnik kod osoba koje imaju insulinsku rezistenciju.
Insulinska rezistencija ili stanje prije dijabetesa je poremećaj koji pogađa sve više žena, ali i muškaraca. Karakterišu je povišene koncentracije glukoze i insulina hormona pankreasa koji omogućava da šećer uđe u ćelije i nahrani ih. Vremenom osoba može da razvije dijabetes, ali i srčana i druga oboljenja. Prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog objasnila je kako stanje insulinske rezistencije možemo da dovedemo u normalno stanje - pravilnom ishranom za koju je donijela detaljan jelovnik.
"To je zapravo neosjetljivost svih perifernih tkiva i ćelija na delovanje insulina. Nastaje zbog toga što imamo višak insulina u krvi. Višak insulina nastaje svaki put kad pojedemo nešto slatko, bilo da je kolač ili neki gazirani napitak. Što češće jedemo slatko, biće sve veći skokovi insulina i mi tako dobijamo hiperinsulinizam u krvi, a on dovodi do toga da se na svakoj našoj ćeliji smanjuje broj tih vezujućih i receptorskih mjesta, tako da ćelija ne može mimo insulina jer je to nedelujući insulin. Dakle, glikemija ne može da uđe u ćeliju, da se metaboliše i u jednom trenutku može da nastane stanje preddijabetesa", navela je dr Vesna Dimitrijević Srećković.
Kod insulinske rezistencije je ishrana, odnosno dijeta koju primenjujemo, takođe veoma bitna. "To kad kažemo, nije samo slatko, tu su i svi ugljeni hidrati, dakle iz bijelih peciva, iz brašna, pohovona i pržena hrana, ali najkritičniji su proizvodi iz pekare. Mi to možemo da dokažemo pacijentu, koji je prije svega gojazan, kada mu uradimo test opterećenja na šećer. Mi time imitiramo kako izgleda njegov insulin kad pojede kolač ili parče čokolade. Ako se radi o gojaznoj osobi, taj insulin u krvi može da bude 12, a posle uzimanja 75 grama šećera skoči na 190. Onda se u 30. ili 60. minutu vrati na 60 ili 80", objasnila je dr Dimitrijević Srećković i otkrila kako izgledaju rezultati laboratorije kod osobe koja ima insulinsku rezistenciju.
"Nije bitna samo bazna vrijednost insulina, nego i prosek svih izmjerenih vrednosti. U našim naučnim istraživanjima otkrili smo da je kod osoba koje imaju metabolički sindrom negdje oko 90. To su osobe koje imaju stomačnu gojaznost, blago povišene trigliceride, dobar HDL holesterol ispod granice, pritisak granično povišen ili šećer. Nekada se smatralo da je 6,1, sada je smanjen na vrijednost 5,6. To nam govori o preddijabetesu", objasnila je doktorka.
Simptomi ne postoje, rekla je dr Vesna Dimitrijević Srećković. "Tu nema simptoma. Jedino fizički vidimo stomačnu gojaznost. Pridruženo ide sindrom policističnih jajnika. Može da bude neredovan ciklus ili nemanje ovulacije, mogu da budu hormoni povišeni ili klinička manisfestacija na koži. Vrlo često to mogu da budu akne ili pojačana maljavost", rekla je doktorka i pokazala kako treba da izgleda jelovnik.
Izvor: Prva TV/Printscreen"Hiperinsulinizam možemo da smanjimo ishranom, propagiram mediteransku ishranu sa dosta voća i povrća. Kada ovaj jelovnik damo i uradimo edukaciju, dolazimo do normalizovanja insulinske rezistencije. Veoma je važna fizička aktivnost ili brzi hod jedan sat dnevno. Dajemo lijekove i dodajemo suplementaciju. U našoj ishrani nema dovoljno hroma, a on je vrlo značajan", savjetovala je doktorka.
(MONDO)