• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Možda nije do kondicije: Ako ste "kratkog daha", možda je problem u srcu

 vesna.jpg
Autor Vesna Kerkez

Ovaj simptom se može pomiješati sa drugim stanjima, kao što je astma, ili pripisati lošoj kondiciji.

 Kratak dah simptom problema sa srcem Izvor: Shutterstock/Bits And Splits

Kardiovaskularne bolesti i dalje su u svijetu, ali i kod nas vodeći uzrok smrtnosti. Sljedeće mjesto zauzimaju maligne bolesti. Postoje brojni faktori koji dovode do obolijevanja našeg najjačeg mišića - srca. U to spada način života, ishrana, fizička aktivnost kao i genetski faktor.

Bolesti srca nastaju kada masne materije unutar zidova koronarnih arterija ometaju dotok krvi u mišiće i tkiva srca. One tada postaju blokirane. Postoji niz simptoma koji mogu da preduprede bolest, koja se ponekad naziva ishemijska bolest srca ili koronarna arterijska bolest. Međutim, simptomi se mogu značajno razlikovati od osobe do osobe, a nekada pojedinac ih možda neće ni osjetiti prije dijagnoze.

Ali jedan od češćih simptoma bolesti je povezan sa vašim disanjem. Među simptomima kod koronarne bolesti srca je nedostatak daha. Ovaj simptom se može pomiješati sa drugim stanjima, kao što je astma, ili pripisati lošoj kondiciji.

Ostali simptomi uključuju:

  • bol u grudima (angina)
  • nedostatak daha
  • bol kroz cijelo tijelo
  • osjećaj slabosti
  • osjećaj mučnine

Ljekari širom svijeta savjetuju da reagujete na ove signale ukoliko ih osjetite i da ih ne shvatate olako. Javite se svom ljekaru i kardiologu! Takođe, promjena nezdravih navika može da igra veliku ulogu u tome. 

Prevencija

Postoji nekoliko načina da smanjite rizik od koronarne bolesti srca, kao što je snižavanje krvnog pritiska i nivoa holesterola. Nacionalna američka zdravstvena služba preporučuje ishrana sa niskim sadržajem masti i visokim sadržajem vlakana, koja treba da uključuje dosta svježeg voća i povrća (5 porcija dnevno) i cijelih žitarica.

"Trebalo bi da ograničite količinu soli koju jedete na ne više od 6g dnevno jer će previše soli povećava krvni pritisak. Inače, 6g soli je jedna kašičica. Trebalo bi da izbjegavate hranu koja sadrži zasićene masti jer će one povećati nivo lošeg holesterola u krvi. Namirnice koje uključuju zasićene masti uključuju puter, svinjska mast, kajmak, tvrdi sir, kolači i keks, hranu koja sadrži kokosovo ili palmino ulje, mesne pite...

(MONDO/T.B.)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop