Običan umor može, ali bolest hroničan umor ne može da se leči odmorom...
Sindrom hroničnog umora zvanično je priznat kao bolest na listi Svjetske zdravstvene organizacije. Vodi se pod šifrom R53.8. Hronični umor utiče na mnoge životne aspekte, često osoba nije u stanju da ustane iz kreveta. Šta je uzrok hroničnog umora i kako da ga razlikujemo od uobičajenog? Kako se uopšte liječi?
Kardiolog dr Branislav Milovanović gostujući na K1 istakao je da stručan naziv bolesti nosi naziv “postvirusni sindrom umora”. Kako ističe, on se ranije vezivao za virusne infekcije. Doktor ističe da se problem javlja zbog neprepoznavanja i trivijalizacije bolesti.
"Postoji 4 stepena bolesti. Prvi stepen bolesti je kada poslije virusne infekcije uđemo u fazu umora, zatim on napreduje”, započeo je dr i nadovezao se na tačne kriterijume koji čine hronični umor.
To su, umor koji traje više od tri mjeseca, pad energije poslije fizičkog napora, poremećaj spavanja (mnogo ili manje spavate ili se budite umorni), problemi sa pamćenjem, koncetracijom, "maglom" u glavi, vrtoglavice, bolovi u mišićima I zglobovima, problemi sa stomakom, glavobolje.
"Najzanimljvije je što kod većine koji imaju ove probleme, javlja se anksioznosti i depresija. I tu je greška. Neki doktori kada ne nađu ništa specijalno, pošalju pacijente kod psihijatra, on nađe anksioznost ili depresiju i prepiše lijek i kaže: ‘Sve je to psiha’. Tada pacijent pije lijekove i vidi da mu je još gore od njih. Suština je da je problem u proizvodnji eneregije u ćelijama", objašnjava dr Milovanović i istakao da ljudi koji pate od hroničnog umora nisu psihijatrijski pacijenti.
Da li hronični umor može da se izliječi odmorom?
"Običan umor može, ali bolest hroničan umor ne može. Osoba ne smije da se izlaže pretjeranom fizičkom naporu ako organizam ne može da podnese", rekao je dr i za kraj otkrio da je okidač stres.
Doktor je posebno istakao da svaka infekcija (virusna ili gljivična), kao i grip treba dobro da se odleže. Ističe da ne treba žuriti sa radom ukoliko se osoba nije potpuno oporavila. Velika je greška "preležati" prehladu na nogama. Takođe, istakao je koliko su zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje stresa ključni u prevenciji hroničnog umora.
(K1/MONDO)