Sve je više srčanih udara kod mlađih osoba... Zbog čega je to tako i koji se simptomi javljaju.
Poslednjih godina sve se više srčanih udara javlja kod mlađih osoba. Nisu izuzeti ni oni koji se aktivno bave sportom, te smo mogli da vidimo kako se mladi fubaleri sruše na teretnu usljed posljedice infarkta.
To potvrđuju i britanski stručnjaci koji prijavljuju zabrinutost oko porasta broja oboljelih ispod 40 godina. Zbog čega je to tako i šta je preventiva? Srčani udar nastaje usljed iznenadnog gubitka krvi u predjelu srca, obično zbog začepljenja koronarne arterije.
"Između 10 do 20 odsto mojih pacijenata sa srčanim udarom sada je mlađe od 40 godina. Kada sam bio mlađi ljekar, bilo je rijetko vidjeti mlade ljude - većina pacijenata bili su pušači u 50-im i 60-im godinama, kaže dr Martin Lou, kardiolog konsultant u bolnici "St Bartholomew's" u Portlandu, za Dejli Mejl.
Doktor Džo Mils, kardiolog u bolnici za srce i pluća u Liverpulu, dodaje da su stvarno primijetili trend da mlađi ljudi od srednjih 20-ih pa naviše doživljavaju srčani udar, posebno u posljednjih pet godina.
Šta uzrokuje povećanje srčanog udara kod mlađih?
"Krivi su brojni faktori, uključujući lošu ishranu i gojaznost, sedentarni način života, povećanje broja mladih ljudi koji obole od dijabetesa tipa 2, pušenje i alkohol", kaže dr Lou.
Gojaznost često dovodi do visokog krvnog pritiska, što može dodatno da optereti arterije i srce, a apneja u snu takođe može da dovede do stvaranja krvnih ugrušaka. Drugi glavni uzrok je stres objašnjava dr Lou.
"Svi živimo sa stresom, ali on može da izazove srčani udar ili promjenu srčanog ritma kod nekih ljudi, a kod drugih ne. Vidio sam ogroman porast problema sa srčanim ritmom zbog stresa", dodao je doktor. Nažalost, mlađi ljudi često ne prepoznaju simptome, zbog toga je važna edukacija i pravovremeno reagovanje, kao i prevencija. Dešava se da mnogi misle da imaju probavne smetnje, a zapravo je u po srijedi srčani udar. Mogu da budu vrlo slični, kaže dr Majls.
Kako razlikovati probavne smetnje od srčanog udara?
Dr Lou kaže da svako ko nikada prije nije imao probavne smetnje ne bi trebalo da pretpostavlja da im to uzrokuje bol, posebno ako ima bilo kakve razloge rizika za srčani udar.
"Ako se simptomi, obično nelagoda bilo gdje iznad dijafragme, ali najčešće u prsima, rukama, leđima, vratu ili vilici, pojave iznenada i traju više od 30 minuta, budu neobični ili nema očitog razloga za sumnju na probavne smetnje - na primjer, niste jeli začinjenu hranu ili konzumirali više alkohola nego što je uobičajeno - tada nemojte te simptome pripisivati probavnim smetnjama i razmislite o mogućnosti ozbiljnije dijagnoze poput srčanog udara", kaže ljekar.
Takođe je važno da ljudi sa povećanim faktorom rizika od srčanih oboljenja ili oni koji imaju istoriju boelsti u porodici, redovno proveravaju svoj krvni pritisak i holesterol.
(MONDO)