Kako spriječiti stanje od kojeg godišnje umre oko 18 miliona ljudi u svijetu
Mnogi srčani problemi su "maskirani" bolovima u potpuno različitim dijelovima tijela ili samo osjećajem blage nelagode. S druge strane, simptomi srčanog udara su među natraženijim pojmovima na Internetu.
Kako to da ljudi jednostavno ne mogu da prepoznaju problem u vitalnom organu, a od bolesti srca i dalje svake godine umre i do 18 miliona ljudi svih starosnih grupa?
Koji udari se nazivaju "tihim"?
"Tihi srčani napadi su infarkti koji su ili asimptomatski ili imaju simptome koji na prvi pogled nisu povezani sa bolestima srca", kaže ruski kardiolog Galina Lazarenko.
Galina Lazarenko naglašava da je opasnost od takvih napada u tome što se osoba ne obrati ljekaru na vrijeme i ne dobije blagovremeni tretman. Obično se srčani udar u takvim slučajevima otkrije nakon nekoliko mjeseci, pa čak i godina. Štaviše, takvi „tihi“ napadi čine oko polovine ukupnog broja potvrđenih slučajeva infarkta miokarda, kaže kardiolog. A svi srčani napadi imaju direktan uticaj na stanje mišića i njegov rad.
Kako prepoznati problem?
"Simptomi 'tihog' srčanog udara mogu biti netipične manifestacije srčanog udara, kao što su otežano disanje, osjećaj težine, peckanje, napadi slabosti, umor i iznenadne srčane aritmije (ubrzani nepravilan rad srca). Takođe mogu biti bolni bolovi iza grudne kosti manjeg intenziteta ili bolovi različite lokalizacije (u abdomenu, donjoj vilici itd.)", objašnjava dr Galina.
Istovremeno, neko vrijeme prije nego što će se javiti infarkt, bez obzira da li je riječ o "običnom" ili "tihom" udaru, napadi angine pektoris mogu se pojaviti ili čak učestati, ako ih je bilo ranije
"Za razliku od bola i nelagodnosti koji nisu povezani sa smanjenjem dovoda krvi u srce (osteohondroza, bolesti stomaka, zubobolja), takvi napadi su uvek povezani sa fizičkim naporima ili teškim psiho-emocionalnim stresom", kaže doktorka.
Postoji niz znakova koji upozoravaju da vam srce trpi i da je neophodno da odete kod ljekara.
"Ako iznenada dođe do slabosti, povećanog umora, otežanog disanja tokom napora, osjećaja nelagode u području srca koja ne prolazi nekoliko minuta, onda su ovi simptomi razlog za konsultaciju sa ljekarom.".
Prva pomoć
"Budući da je infarkt miokarda često početak koronarne bolesti, posebno u onim slučajevima kada govorimo o 'tihom' infarktu miokarda, kada se pojave opisani simptomi, potrebno je da pozovete hitnu pomoć. Ne uzimajte sami lijekove, uključujući nitroglicerin. To može izazvati poteškoće u postavljanju tačne dijagnoze “, kaže Galina Lazarenko.
Grupa rizika
Osobe koje su u većem riziku od ove pojave su:
- ljudi sa prekomjernom težinom;
- oni koji pate od visokog krvnog pritiska;
- pušači;
- dijabetičari
- osobe koje imaju poremećaj metabolizma lipida;
- fizički neaktivne osobe;
- osobe koje su neprestano pod stresom.
"Ovi faktori se mogu promijeniti, što znači da ljudi mogu uticati na njih i smanjiti rizik od bolesti", ističe dr Lazarenko.
Kako spriječiti?
Galina Lazarenko ističe pet mera koje će smanjiti rizik od "tihog" srčanog udara:
1. Smanjenje povećane tjelesne težine doziranim fizičkim aktivnostima i niskokaloričnom dijetom. Optimalna fizička aktivnost je hodanje 10.000 koraka na svježem vazduhu, plivanje.
2. Jelovnik koji se bazira na povrću (više od 200-300 g dnevno), dijetetskim vlaknima, integralnim žitaricama, ribi (2 puta nedjeljno). Smanjenje slatkih i slatkih gaziranih pića, masnog mesa i mesnih prerađevina.
3. Prestanak pušenja, uključujući i pasivno pušenje.
4. Kontrola krvnog pritiska i šećera u krvi. Ako se ovi pokazatelji povećaju, na vrijeme se obratite ljekaru za odabir terapije.
5. Glavna preventivna mjera su periodični pregledi (najmanje jednom godišnje), koji omogućavaju blagovremenu sumnju na ishemijsku bolest srca i spriječavaju razvoj infarkta miokarda.
(MONDO)