Prof. dr Branislav Milovanović objašnjava kako da znamo da li patimo od prolećnog ili hroničnog umora.
Evropska istraživanja su pokazala da se polovina stanovnika starog kontinenta suočava sa fenomenom poznatim kao "proljećni umor". Svaka peta osoba reaguje na promjene vremenskih uslova. Prof. dr Branislav Milovanović, kardiolog i šef Neurokardiološke laboratorije bolničkog centra "Dedinje", u emisiji "Uranak" na televiziji K1 objašnjava da li je proljećni umor zaista bolest ili je samo mit, kao i kako utiče na naš organizam.
"Imate umor kao umor, a imate i bolest. Bolest ima različite stepene. Postoji veliko nerazumijevanje i to treba stvarno diferencirati. Imate klasičan umor ako puno radite, pa se ne naspavate. Takođe, imate i proljećni umor kada su promjene godišnjih doba prisutne u tom periodu i to su neka normalna fiziološka stanja. Svi smo mi meteoropate donekle i prolazimo kroz te razne cikluse. Imate i patološka stanja koja mogu da budu vrlo ozbiljna. Imate postvirusni sindrom umora ili sindrom hroničnog umora, imate postkovid sindrom i postinfektivne sindrome", kaže prof. dr Branislav Milovanović i dodaje:
"Sindrom hroničnog umora je ozbiljno oboljenje u trećem i četvrtom stepenu. Postoje određeni kriterijumi koji određuju takvo stanje. Simptomi su kada osjećate umor koji traje duže od tri mjeseca i koji vam remeti život, imate poremećaj spavanja, osjećate umor poslije fizičkog napora i ne možete da se odmorite, to su znaci. Ključna stvar su kognitivni problemi, posebno kod mladih ljudi. Primjećujete da imate problem sa pamćenjem, koncentracijom, konfuzni ste, ne možete da se sjetite riječi", kaže prof. dr Milovanović.
"Ljudi često zbog takvih stanja napuštaju poslove, studije, jer im niko ne vjeruje. Dešava se da odete kod ljekara i prođete kompletnu dijagnostiku i ne nađe se ništa, ali pošto ste u tom periodu zbog tog stanja dobili anksioznost, fobije, strahove, pošalju vas kod psihijatra i onda dobijete neku terapiju od njega, što može da bude slijepa ulica. Problem je što vi i dalje imate organski problem, a on je na nivou organela koje proizvode energiju - mitohondrije. Dolazi do problema sa kapacitetom energije, a jedina dijagnostika koja to može da dokaže je neurokardiološko testiranje gdje mi vidimo sa 17 testova da postoji organsko teško oštećenje tog nervnog sistema, koje reguliše rad svih organa", kaže doktor.
Preventiva
"Šifra ove bolesti postoji od 1969. godine, a naziv bolesti je promijenjen prošle godine. Najvažnije je da zaustavimo proces od tog prvog stepena kada smo umorni, da ne pređemo u drugi stepen kada ne možemo da radimo i vežemo se za kuću. Svaki umor koji traje duže od tri meseca, a javlja se poslije neke infekcije koja je produžena, već predstavlja problem. To ljekar opšte prakse mora da zna, jer ako se ne prepozna na vrijeme, pravi se veliki problem", objašnjava doktor.
Liječenje
"Sindrom hroničnog umora je tip postkovida, jer on može upravo da se razvije u tu bolest. To je umjetnost liječenja. Prvo morate da uspostavite dijagnozu i da se ispita da li je u pitanju hronična faza lajmske bolesti, postkovid, hronični umor, a onda da se odredi tip oštećenja. Uzrok su najčešće virusne infekcije, koju izazivaju bakterije, zbog čega dolazi do postinfektivnog sindroma. Takođe, može doći i do krize svijesti, koju morate da liječite i na kraju morate da se posvetite liječenju morate da liječite te mitohondrije, jer pacijenti nemaju energije. To je multidisciplinovan pristup liječenju. Mora da postoji kompleksno znanje", ističe dr Milovanović i dodaje da je Institut "Dedinje" postao jedini za krizu svesti.
"Mi smo jedini centar u regionu i jedini centar u svijetu gde možemo da testiramo invazivnog i neinvazivnog pacijenta", zaključio je prof. dr Branislav Miliovanović u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
(MONDO)