Farmaceutkinja otkriva koje sprejeve treba da koristimo za alergiju na polen!
S proljećem došle su i alergije na polen. Kako da stanemo na put upornim alergijama za RTS objašnjava magistra farmacije Nikolina Skorupan. Evo koje sprejeve za nos treba da koristimo i kakvo je njihovo dejstvo.
Postoje klasični, slani rastvori, morske vode, zatim izotonični, oni su manje slani i hipertonični, oni su baš slani.
"Moraju se koristiti prilikom svakog izlaganja većoj količini alergena. Dakle, ako smo mi alergični na polen i izađemo napolje na neku livadu, trebalo bi čim se vratimo unutra, odmah dobro da isperemo sluznicu nosa, ali ispiranje sluznice nosa ne znači da treba da špricnemo jednom taj sprej u nos, nego da to bude špricanje više puta, kako bi se lijepo oprala ta sluznica i da se to dobro istrese", objasnila je ona.
Dodala je da kao što imamo antihistaminike u tabletama, imamo i antihistaminike u obliku spreja, lokalne i oni su odličan izbor kada su simptomi u nosu izraženi, počinju vrlo brzo da djeluju u roku od desetak minuta, praktično da nemaju neželjenih efekata. Njih bi, prema riječima farmaceutkinje, trebalo da koristimo dva puta dnevno.
Rekla je da postoji i treća grupa sprejeva za nos, odnosno što smo mi kao mali mislili kapi za nos koje služe da otpuše nos i smiju se koristiti samo nekoliko dana, ali ne za probleme izazvane alerijom na polen zato što ti simptomi traju nedjeljama. Kod težih alergijskih reakcija treba koristiti kortikosteroidne sprejeve za nos, ali po preporuci ljekara.
"Kod problema alergija donjih disajnih puteva mogu se koristiti pumpice koristkosteroida koje treba da smanje zapaljensku reakciju, ali i postoje i pumpice bronhodilataora tj. sredstva koja samo prošire disajne puteve. I jedne i druge mora propisati ljekar", istakla je.
Korišćenje pumpica
"Mi ne izdajemo kortikosteroidne pumpice, ni ove pumpice bronhodilatatore bez recepta, međutim, ako se čovjek pred nama guši, a znamo da ima alergiju, naravno da ćemo mu pomoći na licu mjesta. Ukoliko osoba koja ima alergijski rinitis se žali na simptome kašlja ili otežanog disanja, to je razlog da se posjeti ljekar, da se utvrdi da li ta osoba boluje od astme, zato što 40 odsto osoba sa alergijskim rinitisom ima i astmu, neki to ni ne znaju. Svaki drugi čovjek koji nama uđe u apoteku možemo očekivati da ima i astmu. U nekim slučajevima, taj alergijski rinitis može biti praćen i suženjem disajnih puteva, da pacijent nema astmu i tada će se ljekar opredijeliti da da tu pumpicu za širenje disajnih puteva, ali ako utvrdi da je prisutna astma, onda gotovo u 100% slučajeva ide kortikosteroid sa bronhodilatatorima", kaže Skorupan.
(RTS/MONDO)