Da li Francuzi znaju neke tajne načine za održavanje dugovječnosti?
Najstarija osoba na svijetu sa dokumentovanom istorijom bila je Francuskinja Žan Kalman, koja je rođena 1875. godine i živjela je 122 godine i 164 dana. Njena zemljakinja Lusil Rendon, koja je umrla 17. januara 2023. godine, živjela je 118 godina i 340 dana, a zauzela je četvrto mjesto na rang listi svih vremena. Da li je važno porijeklo obe žene? Da li Francuzi znaju neke tajne načine za održavanje dugovječnosti? Stručnjaci su pažljivo pogledali ovaj fenomen.
Na rang listi najstarijih ljudi na svijetu, prvih 10 mesta zauzimaju žene. Prvo mjesto pripada Francuskinji Žan Kalman. Druga Francuskinja, Lusil Rendon, poznata kao sestra Andre, bila je u prvih pet ove dugovječne rang liste. Rendon je rođena 11. februara 1904. i nakon smrti Kanee Tanake 19. aprila 2022, koja je živjela 119 godina i 107 dana, postala je najstarija živa osoba na svijetu. Nažalost, sestra Andre nije se približila rekordu svog sunarodnika. Umrla je 17. januara 2023. godine, manje od mjesec dana prije svog 119. rođendana.
Prisustvo Francuskinja na listi najdugovječnijih ljudi na svijetu nije promaklo pažnji Žan Marija Robina, koji je demograf i proučava odnos zdravlja i dugovječnosti. Kako i sam priznaje, uzimajući u obzir različita ponašanja superstogodišnjaka, teško je jasno odrediti šta pomaže ljudima da žive duže od 100 godina. Međutim, stručnjak, koji je francuskog porijekla, priznaje da postoje određeni faktori koji Francuzima mogu da daju prednost u dugovječnosti.
Zašto Francuzi žive duže od drugih naroda?
Stručnjak prvo pominje besplatno obrazovanje. Kakve ovo ima veze sa dugim životom?
"Najobrazovaniji ljudi imaju duži životni vijek. Oni cijene svoje zdravlje. Bolje znaju šta da rade, a šta ne ako žele da ostanu zdravi", naglašava Robin.
Prema riječima demografa, ljudi koji steknu obrazovanje, više cijene uticaj pravilne ishrane i vježbanja na zdravlje i duži život. Ne zna se šta bi o ovome mislila Žan Kalman, o čijem obrazovanju malo znamo. Međutim, znamo da je ostala fizički aktivna jako dugo. U 85. godini bavila se mačevanjem, a sa 100 godina još je vozila bicikl. U dom za penzionere došla je tek sa 110 godina.
Druga najstarija Francuskinja, Lusil Rendon, zamonašena je, radila je kao učiteljica, a poslije Drugog svetskog rata u bolnici u Višiju njegovala je 28 godina siročad i stare. Profesionalno je bila aktivna praktično cijeli život.
Još jedan faktor koji može da doprinese dugovječnosti je besplatna zdravstvena zaštita. Zemlje sa najvećim očekivanim životnim vijekom, uključujući Francusku, ali i Japan i Dansku, pružaju besplatnu zdravstvenu zaštitu i besplatno obrazovanje. Prema riječima stručnjaka, ovo je veoma važno. U zemljama u kojima preovladava plaćena njega, kao što su Velika Britanija, Holandija ili Sjedinjene Države, očekivani životni vijek je kraći.
Robin pominje bolji izbor hrane kao treći faktor. Nije tajna da je francuski stil ishrane, posebno onaj koji se preferira na jugu Francuske, odakle potiču obe žene, postavljen kao primjer drugim regionima Francuske i zemljama širom svijeta. Mediteranska ishrana, popularna na ovim prostorima, akcenat stavlja na biljne proizvode, integralne žitarice, plodove mora i zdrave masti. Istovremeno, ona ograničava ili eliminiše konzumaciju crvenog mesa i prerađene hrane sa visokim sadržajem šećera i masti.
Obe Francuskinje su isticale da je vino važno u njihovim životima. Kalman je takođe priznala da voli slatkiše i da je veliki ljubitelj čokolade. Nije zazirala od maslinovog ulja koje je koristila i u kuhinji kao dodatak jelu i u kupatilu kao dodatak njezi kože.
Iako ova tri faktora: besplatno obrazovanje, besplatna zdravstvena zaštita i raznovrsna ishrana bogata hranljivim materijama mogu da doprinesu dužem životnom vijeku, postoje mnogi drugi faktori koji doprinose dugovječnosti za koje ne znamo ili nemamo kontrolu nad njima.
(MONDO)